Market Onogošt (Foto: Goran Simović)
Prije četvrt vijeka iz podruma porodične kuće trgovina Onogošt je krenula na neizvjestan put. Bio je to put ka preuzimanju pune odgovornosti ne samo za sopstvene živote i egzistenciju već i za egzistenciju tri zaposlena radnika i njihovih porodica.
- Bile su to godine izazova, godine učenja i savladavanja prepreka koje su posljedica dešavanja na našim prostorima. Osnivač i vlasnik firme te 1996. godine je odlučio da napusti siguran posao u gimnaziji gdje je bio profesor matematike, a u tom momentu i direktor i sa suprugom započne privatni posao. Odustajanje više nije bila opcija - počinje priču za eKapiju Ljiljana Šuka, direktor lanca marketa Onogošt.
Time je započelo kretanje od male porodične trgovine ka lancu marketa u sarajevsko-romanijskoj regiji.
- Bili smo jedni od rijetkih koji su prve godine nakon rata u opustošenoj i tranzicijom uništenoj zemlji zapošljavali ljude i redovno ih plaćali i to u novcu, a ne nekim papirima, čekovima i slično. Posao se gradio polako ali na sigurnim i čvrstim osnovama. Nakon četvrte maloprodajne radnje, a potom i prve na teritoriji druge opštine, bilo nam je jasno da možemo dalje da rastemo i da imamo budućnost.
Obnova i širenje mreže marketa
Kako ističe Šuka, u toku je gradnja novog poslovno-stambenog objekta u Istočnom Novom Sarajevu u kojem će biti smješten savremen market sa pratećim sadržajima.
- Želimo prije svega da pokrijemo i što bolje i savremenije uredimo potojeće markete na našoj regiji, da bismo onda pristupili ostalim krajevima Republike Srpske. Zbog aktuelne situacije izazvane korona virusom u ovoj godini nećemo otvarati ni jedan novi objekat. Do kraja godine imamo u planu da renoviramo i osavremenimo dvije postojeće radnje, da se potrudimo da zadržimo sadašnje promete i postojeći broj radnika.
Kako navodi, pandemija ih je poremetila u planiranim renoviranjima, odnosno rekonstrukciji pojedinih prodajnih objekata, te su morali da odlože te aktvinosti koje se sada provode. Takođe je zaustavila započetu saradnju sa italijanskim kompanijama, jer je Italija pretrpila veliki udar.
- Još je rano da se u potpunosti sagledaju posljedice pandemije na poslovne rezultate. U početku smo usljed straha od virusa, karantina i vanrednog stanja, imali povećanu, u neku ruku, histeričnu potražnju za pojednim proizvodima. Bilo je teže nabavljati određene artikle poput brašna i sredstava za higijenu, budući da su granice bile zatvorene, da je svuda potražnja bila izuzetno povećana. Međutim mi smo gradeći svoje poslovno ime izgradili i reputaciju sigurnih partnera i zahvaljujući našoj odgovornosti uspješno smo odgovorili na sve potrebe i zahtjeve naših kupaca – pojašnjava Šuka.
Širenje poslovanja i u Srbiji
Ljiljana Šuka (Foto: Goran Simović)
Nakon dugogodišnjeg iskustva u svijetu trgovine, gdje su, navodi Šuka, upoznali potrebe i zahtjeve tržišta, te se opredjelili za praćenje trendova u razvijenim zemljama kada je u pitanju opremljenost trgovina i prodajnih jedinica, krenuli su u poslove opremanja marketa i uvozom trgovinske opreme.
Danas firma Input, kao prirodni nastavak i nadgradnja Onogošta posluje u Srbiji, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
- Sa više od 800 opremljenih prodajnih jedinica predstavlja ozbiljnu kompaniju, kompaniju koju klijenti uvažavaju i kojoj vjeruju.
U poređenju sa domaćim tržište, Šuka navodi da je tržište Srbije veće, organizovanije i uređenije.
- U Republici Srpskoj zbog složenosti odnosa unutar BiH postoje određeni propusti kada je u pitanju uvoz i porijeklo robe. Pojedini proizvodi ulaze u našu državu nelegalnim tokovima, uvozi se roba sumnjivog porijekla i lošeg kvaliteta sa niskim cijenama. Sve to predstavlja izazov i otežava poslovanje. Međutim, to se iz godine u godinu mijenja i ide u pozitivnom smjeru. Zajedno se borimo i radimo na uređenju tržišta i poboljšanju rada. Razlika je i tome što kod nas još nisu došli veliki svjetski trgovinski lanci kao što je Lidl koji je u Srbiji prisutan već dvije godine. Da li je kompanijama kao što su Lidl, Delez i sl. interesantno tržište BiH, to ćemo vidjeti u narednim godinama, na nama je da radimo, da se prilagođavamo promjenama i zahtjevima kupaca.
Sokolac dobro mjesto za ulaganja
Šuka smatra da je Sokolac zbog svog geografskog položaja, prirodnih bogatstava i ljudi, odlično mjesto za započinjanje poslova, kao i za otvaranje predstavništva kompanija.
- Kao jedna od šest opština Istočnog Sarajeva, zbog blizine Sarajeva koje predstavlja veliko tržište, te uvažavajući činjenicu da se nalazi blizu međunarodnog aerodroma, kao i da se planira gradnja jednog na Glasincu, te da je na čvorištu puteva prema primorju, Beogradu, već pomenutom Sarajevu, ali i Zlatiboru i Jahorini te da ima dosta prostora za gradnju zbog ravnog terena i riješene komunalne infrastrukture te jednostavne administracije, Sokolac je mjesto koje će investitori i te kako prepoznavati u budućnosti.
Market Onogošt (Foto: Goran Simović)
Saradnja sa lokalnim proizvođačima i zajednicom
Kroz sve godine poslovanja menadžment Onogošta nastoji da poboljša i unaprijedi sopstveno poslovanje, ali da to rade uvažavajući zajednicu čiji su dio.
- Na obostrano zadovoljstvo sarađujemo sa poljoprivrednim proizvođačima, podstičemo ih i ohrabrujemo da kroz naše markete plasiraju svoje proizvode, da povećavaju proizvodnju. To je naš način i naše shvatanje ekonomskog i svakog dugog patriotizma. Ponosni smo na činjenicu da smo pružili šansu mladim diplomiranim ekonomistima da kod nas stiču prva profesionalna iskustva, te da primjene naučeno – kaže Šuka.
Ona dodaje da u saradnji sa lokalnim zajednicama Istočnog Sarajeva i šire regije, učestvuju u razvoju i izgradnji svih opština ovog grada.
- Prodajni objekti Onogošta predstavljaju pažljivo dizajnirane i funkcionalne građevine, rađene po svim standardima i zahtjevima savremenog svijeta. Svi veći marketi sadrže višestruke pogodnosti za kupce i posjetioce. Podržali smo i aktivno podržavamo brojne humanitarne akcije, stipendiramo sportska takmičenja, pomažemo udruženjima i organizacijama koje se bave društveno korisnim radom. Sa druge strane lokalne zajednice uvažavaju i poštuju našu kompaniju i naš rad.