ArcelorMittal nastavlja dalja istraživanja na području Prijedora - Proizvodnja u Ljubiji trebalo bi da krene u drugom kvartalu 2023. (FOTO)

S obzirom na to da ArcelorMittal posluje na području Prijedora samo u rudniku u Omarskoj, i da je površinski kop Buvač u završnim godinama proizvodnje, što nam osigurava još najviše četiri godine poslovanja sa ovim kapacitetima, namjera nam je da dio proizvodnje prebacimo u Ljubiju, kaže za eKapiju Mladen Jelača, generalni direktor kompanije ArcelorMittal Prijedor.

- Kako su naša višegodišnja nastojanja oko Ljubije napokon urodila plodom, to je strategija Omarske u ovom momentu redefinisana i mi imamo namjeru da smanjimo proizvodnju sa 1,5 miliona tona na 1,1 milion tona godišnje i prebacimo dio proizvodnje u Ljubiju. Značajno je takođe istaći činjenicu da smo posleddnjih nekoliko godina radili dodatna istraživanja na Površinskom kopu Buvač u Omarskoj i došli do interesantnih podataka o realnoj mogućnosti proširenja eksploatabilnih rezervi za nekoliko miliona tona željezne rude, što u cjelini omogućava da sa novom koncepcijom Omarska može da radi narednih 6-7 godina. To je veliki uspjeh i ohrabrenje da nastavimo istim tempom na proširenju sirovinske baze na svim lokalitetima - dodaje.

Jelača ističe da je Ljubija napokon postala realnost i da aktivno rade na otvaranju rudnika, koji je više od 30 godina neaktivan i u dosta lošem stanju, kako postrojenja tako i kopovi.

- U tom pogledu sa Vladom RS potpisali smo u maju 2022. koncesioni ugovor za eksloataciju rude, što je otvorilo vrata za start naših aktivnosti. Moram istaći da su ovome prethodila dugogodišnja istraživanja i testiranja željezne rude sa povšinskih kopova Ciganuša i Škorac ,gdje smo dobili ohrabrujuće rezultate o mogućnosti upotrebe ove rude u željezari iako je sadržaj željeza značajno niži u odnosu na Omarsku. Naši rudari i metalurzi u Zenici su uložili izuzetne napore i dobili rezultate koji su pokazali mogućnost miješanja ove rude sa rudom iz Omarske, što je rezultiralo odlukom kompanije da se ovaj projekat realizuje.

Dodaje da su planovi ArcelorMittala da Ljubija krene sa proizvodnjom početkom drugog kvartala ove godine.

- Svakako da ovakvu sjajnu vijest ne bi mogli podijeliti da nismo potpuno uvjereni u uspješan start. To zasnivamo na činjenicama da smo nakon odobrenja investicije u iznosu od oko 14 mil KM odmah pristupili pripremnim radovima na otvaranju rudnika. Pripremni radovi su krenulu u maju prošle godine i fokusirani su na sve ono što je neophodno da se rudnik otvori. Kada sumiramo dosad izvedene radove onda to obuhvata: uklanjanje oko 700.000 tona jalovinske mase, izradu puteva, izradu odlagališta jalovine, mostova, izmještanja vodenih tokova, lokalnog puta, rješavanje vlasništva nad zemljištem, definisanje tehologije prerade rude, objekte za radnike, strojeve i sl.

Ističe da je zadovoljan urađenim, jer sada imaju spremne kopove za proizvodnju. Intenzivno su radili, kaže, i na izradi glavnog rudarskog projekta i ostale dokumentacije, te sada kompletiraju sve što je potrebno radi dobijanja dozvole za rad od nadležnog ministarstva.

- Naravno da je važno da obezbjedimo potrebnu mehanizaciju i opremu i tu radimo na usklađivanju kapaciteta sa Omarskom, koji će rezultirati premještanjem dijela pokretne mehanizacije u Ljubiju, dok je preostali dio mobilne mehanizacije i oprema za predrobljavanje nabavljen ili je u fazi nabavke. Ovo podrazumijeva i promjenu organizacije rada na dva rudnika i dio radnika iz Omarske će popuniti potrebe u Ljubiji.

Kada su u pitanju planovi za plasman rude prema Željezari u Zenici tokom ove godine, Jelača kaže da je cilj proizvodnja na nivou od 1,5 miliona tona sa značajnom promjenom u odnosu na prethodne godine, s obzirom na to da pokreću Ljubiju, te će se proizvodnja podijeliti u dva rudnika - Omarska 1,1 milion tona i Ljubija 400.000 tona željezne rude.

- Pored jasnih elemenata za 2023. godinu, imamo otvoreno pitanje na planu transporta rude iz Ljubije. Poznato je da pruga Ljubija-Brezičani nije u funkciji i da će na startu prevoz rude do Prijedora biti kamionima, a odatle željeznicom do Zenice. Ovo nije racionalno ni dugoročno prihvatljivo ni za nas, niti za lokalnu zajednicu. Za stabilan rad mi trebamo željeznicu do Ljubije i moramo sa Vladom i Željeznicama RS otvoriti ovo značajno pitanje.

Pojašnjava nam da razvijaju aktivnosti da prošire sirovinsku bazu, te se vrše iskopavanja testne količine na lokalitetu Vidrenjak u blizini Ljeskara.

- Namjera nam je da izvršimo laboratorijska i tehnološka ispitivanja u našim pogonima i u Zenici, uz podršku istraživačkih centara kompanije, kako bismo došli do pouzdanih informacija o neophodnoj tehnologiji za preradu ove rude. Opredjeljeni smo da u Ljubiji i ostalim interesantnim lokalitetima nastavimo dalja istraživanja i stvaramo perspektivu nastavka rudarskih aktivnosti za generacije koje dolaze.

Direktor prijedorskog ArcelorMittala kaže de su uspješno poslovali i ostvarili pozitivan finansijski rezultat u 2022. godini, iako su u proizvodnji i prodaji rude imali značajne fluktuacije i odstupanje od inicijalnog plana.

- Od planiranih 1,55 miliona tona godinu smo završili sa oko 1,3 miliona tona koncentrata željezne rude, a na iskopavanju jalovine ostvarili smo 6 miliona tona od planiranih sedam, što je u uskladu sa proizvodnjom.

Jelača nam objašnjava da je značajno manje ostvarenje plana isključivo posljedica stanja tržišta, prije svega željezare u Zenici, kao jedinog kupca.

- U prvoj polovini godine tržište čelika je bilo znatno povoljnije u odnosu na preostali dio godine. Kako je željezara prilagođavala svoj rad trenutnim okolnostima i plasmanu proizvoda, to smo i mi slijedili i prilagođavali svoj rad. 2021. nije bila stabilna i varijacije tržišta, cijena čelika, energenata, osnovnih sirovina i poremećaj u lancu snabdijevanja su značajno uticali na naše poslovanje u prošloj godini.

Današnje stanje tržišta čalika je teško definisati, ističe Jelača i objašnjava da je to zato što su varijacije uopšte nepredvidive, nema stabilnih trendova, promjene su učestale i dešavaju se znatno brže nego ikad ranije. Dodaje da su ulazni energenti - električna energija i gas, na tržištu Evrope potpuno nekontrolisani i kupci čelika su postali veoma oprezni u kupovini, jer niko ne želi da proizvodi ili kupuje za skladište.

- Svakodnevno su prisutne odluke o zatvaranju fabrika i željezara na duži ili kraći period, jer sa dvocifrenom inflacijom u većini zemalja EU svakodnevno se sagledavaju kalkulacije šta je razuman pristup, koji u osnovi opredjeljuje dilemu da li ima smisla proizvoditi ako je pitanje prodaje ili tržišta neizvjesno. Pojava zaustavljanja pogona, slanja radnika kućama su učestale, jer niko ne želi da rizikuje i ulazi u neizvjesnu situaciju. Ne vidim da je ovakva situacija dobra za ikoga. Željezara u Zenici, koja dominantno plasira proizvode na balkansko tržište, nije bila pod punim udarom energetske krize koji se dešavo u Evropi, ali je imala probleme u plasmanu proizvoda i snažnoj konkurenciji ostalih proizvođača na tržištu.

ArcelorMittal Prijedor je rudnik željezne rude koji se nalazi na sjeverozapadu BiH i cjelokupnu proizvodnju isporučuje kompaniji ArcelorMittal Zenica. Trenutno se vrši eksploatacija na površinskom kopu Buvač u Omarskoj, kod Prijedora. Od proljeća 2022. pokrenute su pripremne radnje na lokalitetu Ljubija, na kopovima Škorac i Ciganuša, kako bi se pokrenula proizvodnja željezne rude i na ovom lokalitetu.

Osnovna djelatnost je proizvodnja koncentrata željeznih ruda, dok su pomoćne djelatnosti proizvodnja kamenih agregata, mašinsko i elektro održavanje i usluge transporta. Godišnja proizvodnja je na nivou od 1,5 do 2,1 miliona tona koncentrata željeznih ruda, i trenutno zapošljavaju oko 800 radnika. ArcelorMittal Prijedor je "joint venture" dva osnivača, ArcelorMittal Holdings i RŽR Ljubija a.d. Prijedor, pri čemu je ArcelorMittal Holdings većinski vlasnik sa udjelom od 51%.