Danijel Egić, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Prijedora - Uveli smo nove mjere subvencija
Osim redovnih podsticaja u poljoprivredi, Gradska uprava Prijedora uvela je i dvije nove mjere, a to su subvencija za zakup tezgi na gradskim pijacama za prodaju domaćih proizvoda, ali samo za registrovane poljoprivredne proizvođače. Ovom mjerom nastojimo da olakšamo dugogodišnji akutni problem poljoprivrednika po pitanju plasmana njihovih proizvoda, rekoa nam je Danijel Egić, načelnik Odjeljenja poljoprivredu i ruralnio razvoj.
- U ovom kontekstu podržavamo i učestvujemo u organizaciji mini sajmova i drugih manifestacija koje se odvijaju u Prijedoru, ali i u drugim gradovima i opštinama. Tako da naši proizvođači učestvuju sa svojim proizvodima na prestižnim sajmovima kao što su Festival domaćih proizvoda u Banjaluci koje organizuje UMEK i na međunarodnom sajmu poljoprivrede, lova ribolova i ekologije Interagro u Bijeljini. Takođe, po prvi put uveli smo i subvenciju za organske proizvođače, kao i za proizvođače ljekovitog i aromatičnog bilja. Prvi put smo uveli i subvenciju za kozarstvo. Osim toga, povećali smo i subvenicju za uzgoj ovaca u 2021. i u 2022. - istakao je.
eKapija: Dugogodišnji problem prijedorskih voćara s nedostatkom skladišnih kapaciteta nedavno je rješen otvaranjem hladnjače u Omarskoj. U okviru distributivnog centra instalirana je i linija za hladno cijeđenje sokova, a najavljena je i izgradnja destilerije. Da li se već osjete benefiti nove hladnjače, koliko je povećana proizvodnja? Da li ona zadovoljava trenutne potrebe? Najavljena je i destilerija...
- Hladnjača je otvorena i predana u posjed PZ Kooperativa u pravi momenat, prije prispijeća odnosno zrenja prvih sorti voća. Pomenuta zadruga je krenula u otkup voća i to prije svega šljive, jabuke i kruške. Paralelno su krenuli i sa distribucijom svježeg voća po tržnim centrima i lokalnim marketima. Ova aktivnost je vidno dala podstrek lokalnim voćarima, a to se vidi po zainteresovanosti za predaju voća i prodaju istog preko zadruge, ali i u izraženom zadovoljstvu u usmenim kontaktima sa proizvođačima voća. Uporedo se javlja i određeni broj proizvođača koji bi proširili svoje zasade, kao i onih koji bi sadili nove površine.
Grad Prijedor je učestvovao sa više od 12.000 KM u nabavci savremene linije za cijeđenje sokova. Uz rashladne kapacitete, cijeđenje sokova je veoma dobar način da se otkupe i iskoriste plodovi klasirani kao industrijski ili III klasa koje na tržištu ima veoma mnogo. Na taj način veći broj proizvođača voća može da ostvari benefite korištenjem usluga cijeđenja soka, a i ZZ Kooperativa ima veći asortiman proizvoda sa kojim nastupa na tržištu.
Ova zadruga u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno sa IFAD fondom, ima završen bisnis plan za nabavku destilerije. Gradska uprava se nada da će ovaj plan realizovati i u svoje poslovne aktivnosti uključiti i proizvodnju voćnih rakija.
eKapija: Kakva je generalno situacija sa kompanijama koje se bave otkupom i preradom voća i povrća. Da li postojeće zadovoljavaju kapacitete proizvodnje?
- Na teritoriji Prijedora otkupom voća se bavi nekoliko kompanija. Radi se o jednoj velikoj, a to je AD Prijedorčanka, koja otkupi više od 80% jabuke i kruške. Tu je i nekoliko manjih koje uglavnom otkupljuju malinu i kupinu, a sjedište im je na teritoriji Prijedora, kao i u susjednim opštinama i gradovima kao što su Sanski Most, Banjaluka. Oranizovan otkup povrća je uglavom vezan za krastavce kornišone, a to radi firma Kuehne, dok manje količine povrća otkupljuje PZ Agronova.
eKapija: Po kojim granama poljoprivrede je područje Prijedora najpoznatije?
- Proizvodnja mlijeka je djelatnost poljoprivrede koja je najrazvijenija na području Prijedora. To je oblast koja je ujedno i najorganizovanija i najuređenija na cijelom području RS. Na teritoriji Prijedora 78 subjekata se bavi proizvodnjom mlijeka. U poslednje dvije godine značajno su se povećale površine pod sojom. Prepoznajući značaj ove kulture, Grad je učestvovao u sufinansiranju troškova sjetve. Sa nekih 80 ha pod ovom kulturom, ove godine zasijano je više od 250 ha. Ostale grane poljoprivredne proizvodnje se drže otprilike na prosjeku u posljednjih pet godina.
eKapija: Koliko lokalna uprava ulaže u razvoj poljoprivrede? Kakvi su podsticaji?
- Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju na teritoriji Prijedora obuhvaćene su sve vrste poljoprivredne proizvodnje. Ono što treba istaći je subvencija za litar prodanog kravljeg mlijeka, kojim se ublažava pritisak koji proizvođači mlijeka trpe usljed povećanja cijene repromaterijala i realno niske cijene gotovog proizvoda. Grad Prijedor je jedna od dvije lokalne zajednice u RS koje na ovaj nači pomažu proizvođače koji se bave proizvodnjom mlijeka. U toku realizacije ove aktivnosti veći procenat subvencija imali su manji proizvođači mlijeka koji realno više i trpe posljedice poremećaja na tržištu i koji su na granici rentabilnosti pa i opstanka usljed toga.
Takođe, u stimulisanju proljetne sjetve kukuruza, ista prava imali su i neregistrovani i registrovani poljoprivredni proizvođači koji su posijali najmanje 5 dunuma kukuruza, a subvencija se odnosila i na nabavku mineralnog đubriva. Na ovaj način Grad je značajno sufinansirao sjetvu na više od 1.500 ha kukuruza. Istaći treba i dodatnih 30% za subvenciju polise osiguranja protiv proljetnog mraza za proizvođače voća. Pomenuta subvencija kao i dio koji plaća resorno ministarstvo za ovu namjenu dovelo je do toga da prvi put ove godine imamo 13 voćara koji su osigurali svoje zasade i tako zaštitili prinos.
eKapija: Da li postoji i potreba za dodatnim obradivim površinama?
- Na teritoriji Prijedora imamo 27 zakupaca i dva koncesionara. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta izdana poljoprivrednim proizvođačima iznosi 561 ha. Imamo permanentne zahtjeve za dodjelom novih površina zemljišta bilo da se radi o povećanju već postojećih površina ili za dodjelom zemljišta proizvođačima koji dosad nisu uzimali u zakup ili koncesiju državno poljoprivredno zemljište.
eKapija: Koji će biti strateški izazovi vašeg odjeljenja za naredni period?
- Problem migracija nije zaobišao ni našu sredinu. Tako nastaju problemi koji se očituju prije svega u starosnoj strukturi gazdinstava gdje dominiraju pretežno staračka domaćinstva. To dugoročno dovodi do gašenja gazdinstva i prestanka poljoprivredne proizvodnje. Odlaskom stanovništva pojavljuje se sada već hroničan nedostatak radne snage. Uz to i stara mehanizacija čiji je prosjek preko 30 godina su dodatna otežavajuća okolnost i prepreke u produktivnosti i uopšte proizvodnji.
Promjena klime i procesi koji nastaju usljed toga su još jedan determiisani i vrlo veliki problem. Zaustaviti odlazak radno sposobnog stanovništva sa sela stvaranjem povoljnijeg ambijenta, ulaganje u obnavljanje mehanizacije, sjetva usjeva i uvođenjem novih sorti koji mogu podnijeti novonastale klimatske promjene, po mogućnosti ulaganje u izgradnju sistema za navodnjavanje su pravci u kojima ćemo nastojati da napravimo iskorak u narednom period.