Trapist po francuskoj recepturi pravi se u Aleksandrovcu - ZZ Livač želi da proširi proizvodnju mlijeka i sira, napravljeno i trapističko pivo
Polovina mlijeka koje proizvedu u Livaču ide za sir trapist, a drugu polovinu isporučuju mljekari Mlijekoprodukt u Kozarskoj Dubici. Kako kaže Draženko Budimir, direktor ZZ Livač, cilj je da svo mlijeko prerade u sir i godišnje proizvedu do pet tona sira trapista.
- Prije pandemije cilj nam je bio da svu proizvodnju mlijeka preradimo u sir, budući da je proizvodnja mlijeka neisplativa. Na žalost, prošle godine smo smanjili proizvodnju sira i sada se polako vraćamo na ranije kapacitete – kaže Budimir.
Glavni kupci sira su lokalno stanovništvo na području Bosne i Hercegovine, a zadruga Livač sarađuje sa svim lancima, kao i maloprodajnim objektima u zemlji.
- Prije pandemije korona virusa veliki dio sira smo plasirali turistima koji su posjećivali samostan Marija Zvijezda u Banjaluci gdje imamo našu maloprodaju. Jedan dio sira izvozimo u Hrvatsku i Švedsku, a od prošle godine i Italiju.
U Aleksandrovcu se danas proizvodi između do dvije i po tone sira mjesečno, s ciljem povećanja kapaciteta.
- S povećanjem proizvodnje mlijeka i omogućavanjem izvoza cilj nam je dostići proizvodnju pet tona sira mjesečno. Pored originalnog sira trapista počeli smo sa proizvodnjom tvrdih sireva, ali u planu nam je i uvođenje novih proizvoda – navodi Budimir.
Trapist zadruge Livač dobio je najveća priznanja na svim sajamskim manifestacijama na kojima se pojavio.
Počeci sa farmom
ZZ Livač je osnovana u Aleksandrovcu kod Laktaša kao jedan od projekata Caritas biskupije Banjaluka, a kako bi se zaposlilo ugroženo stanovništvo, te razvila i unaprijedila poljoprivredna proizvodnja.
Cilj Caritasa je bio omogućiti ljudima da žive od svog rada. U početku se to ogledalo u uzgoju poljoprivrednih proizvoda kao što su mrkva, krompir, žitarice, koje su mijenjali za različite prehrambene artikle, a onda ih dijelili onima kojima su bili potrebni.
- U tim trenucima nastala je i ideja o pokretanju vlastite farme. Uz pomoć donatora i vlastitu građevinsku operativu, napredovala je izgradnja nove štale u Aleksandrovcu. Savjetodavnu i određenu finansijsku pomoć za farmu su dali Caritas Mantova iz Italije kao i tamošnje lokalne zadruge, sa kojima je nastavljena saradnja i do danas. Koncem 2003. godine štala kapaciteta oko 140 grla je bila pri kraju i mogla je početi da radi. U isto vrijeme Caritas Italiana odlučuje da nam donira 48 steonih junica – priča direktor Livača.
Proizvodnja mlijeka
Za Mlijekoprodukt isporuka mlijeka počinje već u januaru 2004. godine i to prvih 149 litara. Sa tom mljekarom Livač dogovara i eksperimentalni pravilnik o higijeni mlijeka koji je tada važio u zemljama EU.
- Željeli smo pokazati domaćim proizvođačima značaj higijene mlijeka i kvalitetnog rada. Inače, od samog početka rada posebnu pažnju poklanjamo EU standardima, budući da imamo dobru saradnju sa asocijacijama proizvođača sira i mlijeka iz Francuske i Italije, ali i iz drugih zemalja EU. Radimo kontrolisanu ishranu, s tim da malo imamo problema sa nedostatkom površina za proizvodnju stočne hrane, ali dio hrane nabavljamo od poljoprivrednih proizvođača – ističe Budimir.
Zadruga Livač sada proizvodi oko 700.000 litara mlijeka na nivou godine. Tome treba dodati i oko 60.000 litara mlijeka godišnje kojima se hrani telad, napominje Budimir.
- Sa ovim objektom namjera nam je proširiti proizvodnju na 300 muznih grla i povećati proizvodnju teladi i junadi. Ukupna proizvodnja mlijeka bi trebala biti 6.000 litara mlijeka na dan, koliko je i kapacitet laktofriza. Sva telad se ostavljaju u daljem uzgoju na farmi. Muška grla su išla za tov i hranila se do težine 500-650 kg kada se prodaju lokalnim mesarima. Ženska grla se odgajaju za dalji priplod i obnovu stada – priča Budimir.
Zadruga trenutno ima 20 stalno zaposlenih radnika, s tim da povremeno angažuju sezonsku radnu snagu.
U sklopu zadruge Livač 2014. godine registrovana je veterinarska ambulanta Livet. Osim toga, na farmi se vrši kontinuirana obuka poljoprivrednih proizvođača iz različitih oblasti. Treninge organizuju samostalno ili u suradnji sa partnerima iz EU zemalja.
Ratarske kulture i žitarice
Proizvodnja ratarskih kultura i žitarica prvih godina bila je namijenjena za karitativnu pomoć ugroženim kategorijama stanovništva. S razvojem farme, tom proizvodnjom obezbjeđuje se hrana za stoku. Tako Livač na 150 hektara zemljišta proizvodi žitarice, kukuruznu silažu, sijeno i stočni grašak.
- Dok je farma u početku morala kupovati stočnu hranu ili skupo plaćati iznajmljeno zemljište od privatnika, ponekad i udaljeno od farme, nakon potpisivanja ugovora o koncesiji, zadruzi je omogućeno da sama proizvede najveći dio potrebne stočne hrane. Zbog većih potreba tražili smo koncesiju na 300 ha, a uspjeli smo dobiti za 150 ha. Farma ima vlastitu mješaonu stočne hrane. Od okolnih poljoprivrednih proizvođača kupujemo sijeno i viškove njihovih poljoprivrednih proizvoda, prije svega žitarica i kukuruza. Na ovaj način je još oko 40 porodica vezano za zadrugu – kaže Budimir.
Tajna trapista
Od početka pokretanja farme rasla je ideja za preradu mlijeka i obnovu proizvodnje sira trapista po originalnoj recepturi. Nekadašnja proizvodnja sira trapista u samostanu Marija Zvijezda pokrenuta je 1882. godine, a kasnije je izmještena u današnji Aleksandrovac.
- Nakon Drugog svjetskog rata i pod novom komunističkom vlašću došlo je do oduzimanja skoro svih posjeda trapista i uništavanje svega, što su trapisti stvorili. Ime trapist se neovlašteno koristilo od strane raznih mljekara – ističe Budimir.
Međutim, tajnu ovoga sir niko nije uspio dobiti, napominje Budimir. Zaduga Livač uspjela je zaštititi naziv i logo sira trapist kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH 2009. godine.
- Tokom 2007. godine pater Tomislav Topić odlazi u Francusku u samostan, odakle je nekada došla receptura originalnog sira trapista. U isto vrijeme, a uz pomoć njemačke vlade i Renovabisa gradi se suvremena sirana u kojoj se poštuju sve sigurnosne norme, ali i zadovoljava tradicionalni način proizvodnje sira. Početkom 2008. godine sirana je završena, a probna proizvodnja započinje 10. jula 2008. godine sa 500 litara mljeka. Uz patra Topića tu su još tri radnika – priča direktor Livača.
Bio-plin
U sklopu farme, a posebno uz izgradnju nove štale, započeta je 2006. godine realizacija ideje o proizvodnji električne energije iz bio-plina koji nastaje fermentacijom iz stajnjaka. Kada je pokrenut, bio je to prvi projekat takve vrste u BiH.
- Postrojenje je pušteno u pogon krajem 2011. godine, ali su ostali neriješeni zakonski problemi priključenja i ubacivanja proizvedene struje u javnu mrežu. Trenutno dio struje se koristi za vlastitu potrošnju na farmi, a višak se distribuira u mrežu, nažalost bez ikakve nadoknade od države – navodi Budimir.
Livač je imao ponudu da se proizvedena i isporučena struja u mrežu kompezuje sa potrošnjom struje u drugima Caritasovim objektima, bez traženja dodatne subvencije, ali ovaj prijedlog nije usvojen.
Plastenici
U toku 2016. godine, ZZ Livač nastavlja sa daljim ulaganjima u obuku i osniva Poljoprivredno resursni centar za plasteničku proizvodnju. Zaduga kupuje dva plastenika ukupne površine 1.000 m2, u kojima vrši obuku zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača.
- Posebna pažnja se stavlja na obuku žena koje žive u ruralnim područjima, da bismo im na ovaj način osigurali materijalnu nezavisnost. U plastenicima gajimo povrtlarske kulture kao što su krastavac, paradajz, paprika, sa reduciranom upotrebom hemijskih sredstava.
Osim toga, na otvorenom su zasnovali proizvodnju povrća i voća na površini do 1.000 m2, gdje se uzgajaju paradajz, tikvice, patlidžan, bijeli luk, lubenice i dinje.
- Sve proizvode plasiramo preko Caritasovih ustanova, ali i prodajemo na tržištu svima koji žele da konzumiraju domaću i ekološku hranu.
Planovi
ZZ Livač ima mnogo planova za budući period, a realizacija opet zavisi od lokalne i državne podrške. Kako je rečeno, farma ima kapacitet za držanje 250 muznih krava, ali nedostaje zemljište za proizvodnju kabastog obroka.
- Plan nam je bio da proizvodnju mlijeka podignemo na 6.000 litara dnevno, trenutno proizvodimo 1.700 litara, ali moramo imati obezbjeđene preudslove. Želimo i da zaposlimo nove radnike. Započeli smo proizvodnju trapističkog piva, tako da nam je i to jedan od prioriteta. Cilj nam je svakako i jačanje turističke ponude, budući da imamo dobra iskustva i poznanstva u ovome području - poručuje Budimir.
Smatra da je prije svega potrebno zaštititi domaću proizvodnju na isti način kao u zemljama EU, te da se smanje opterećenja na domaći proizvod da bi bio konkurentniji.