Izdvojite članak Odštampajte vijest
Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak

Ivana Đokić Milanović, direktorica Turističke organizacije - Izgradnja gondole od Drine do Đurđev grada koštala bi 6 mil KM

Ivana Đokić Milanović
Ivana Đokić Milanović (Foto: Slaviša Bukurović)
Zvornik je posvećen unapređivanju turističke ponude i realizaciji vizije iz Strategije integrisanog razvoja grada do 2027. Vizija kaže da je Zvornik otvoren i poslovan, grad na vodi koji spaja tradiciju i nove vrijednosti i pruža jednake mogućnosti za svakoga. Strateški fokus nam je iskorištavanje prirodnih, kulturno-istorijskih i privrednih potencijala u svrhu održivog razvoja. U skladu sa svim usvojenim planovima fokusiramo se na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u vezi sa važnim kulturno-istorijskim znamenitostima i trudimo se da prevaziđemo situaciju nastalu pojavom pandemije, rekla je u intrevjuu za eKapiju direktorica Turističke organizacije grada Zvornika Ivana Đokić Milanović.

- Cilj je da se valorizuju atrakcije poput Drine i Zvorničkog jezera i srednjovijekovne tvrđave Đurđev grad, odnosno da ove atrakcije dobiju modernu turističku infrastrukturu, kako bismo unaprijedili ponudu i povećali broj turističkih dolazaka - istakla je.

eKapija: Prema Vašim iskustvima kakvi su utisci onih koji prvi put dođu u Zvornik? Šta obično ističu kao najjače impresije?

- U turističkom info centru Zvornik evidentira se svaki gost, gdje pažljivo vodimo računa o njihovim impresijama. Zvornik je grad koji živi tokom cijele godine, te su i utisci vezani za različite doživljaje. Nekom najveći utisak ostavi rijeka Drina i prelijepo šetalište, nekom srednjovijekovna tvrđava sa svojim legendama, jedan od jačih utisaka ostavlja i manifestacija Zvorničko ljeto kada sve vrvi od pozitivne energije. Zvornik je grad otvorenih i srdačnih ljudi, "grad zanimljivih priča", reći će vam oni koji prvi put dođu ovdje. Utisaka je puno. Zvornik se oduvijek nalazio na raskrsnici važnih putnih pravaca. To je grad u kojem nikad nije dosadno.

eKapija: Koliko smještajnih kapaciteta sada ima Zvornik? Da li je u planu izgradnja novih?

- Broj smještajnih kapaciteta u Zvorniku iznosi 320 ležaja. Za Zvornik su karakteristični manji smještajni objekti kapaciteta do 30 soba, što predstavlja ograničavajući faktor u nekim segmentima razvoja turističke ponude, ali se radi o vrlo kvalitetnim objektima. Zvornik ima tri hotela i sva tri su kategorisana sa četiri zvjezdice, što podrazumijeva da gosti ovih objekata mogu očekivati visoke standarde po pitanju usluge, a pozitivno je da se sva tri hotela nalaze na potpuno različitim lokacijama, što zadovoljava raznovrsne potrebe kada su turisti u pitanju. Zvornik ima i tri motela najviše kategorije, odnosno kategorisanih sa tri zvjezdice, što opet govori o kvalitetu smještajne ponude u Zvorniku. Tokom 2020. započeli smo projekat registracije privatnog smještaja kako bismo proširili ponudu. Sada naši posjetioci mogu pronaći i smještaj u privatnim objektima koji posluju po principu "stan na dan", jer sve više turista traži smještaj koji nije hotelski, a najam kuća, apartmana i soba je trend koji nije zaobišao ni Zvornik.

eKapija: Znamo da je Banja Kiseljak ključna za razvoj zdravstvenog turizma. Dokle se stiglo sa aktivnostima na rekonstrukciji ove banje? U planu je bila izgradnja hostela, da li su prošireni smještajni kapaciteti?

- Uz Vitinički Kiseljak godinama unazad stoji termin "Banja" jer se radi o mjestu sa devet izvora ljekovite mineralne vode, mjestu gdje se voda, vazduh i priroda sjedinjuju. Nekada je ovo mjesto posjećivalo oko 5.000 turista godišnje. Međutim, mjesto nema status banje, a fokus je stavljen na ruralni turizam sa akcentom na zdravstvenu funkciju mjesta. U posljednjih nekoliko godina revitalizovan je lokalni put, uređeni su izvori, postavljene klupe, osvjetljenje, urađena turistička signalizacija. Trenutno se radi na aktiviranju izletišta u Kiseljaku i mapiranju i uređenju tri sportsko-rekreativne staze kako bi dopunili sadržaje za turiste. Dakle, mjesto je trenutno pogodno za jednodnevne izlete, i svakako topla preporuka da se posjeti ovo mjesto za boravak u prirodi i konzumiranje vode nekog od ljekovitih izvora.

eKapija: Šta je još neophodno da se uradi kako bi se još više oživio ovaj kraj?

- Na osnovu trenutnog stanja, prioritetna aktivnost je riješiti problem smještaja: podstaći lokalna domaćinstva na pokretanje vlastitog biznisa u oblasti pružanja usluga u turizmu. Nekada je skoro svako domaćinstvo u Kiseljaku izdavalo smještaj, a objekti su imali svoje nazive. Kroz različite edukacije, stručna savjetovanja, i podsticaje nadamo se da ćemo u tome i uspjeti. Dalje, potrebno je uvesti dodatne sadržaje. Već sam spomenula sportsko-rekreativne staze koje bi se mogle pretvoriti u staze za najrazličitijim sadržajima, kao što su trim staza, staza za brdski biciklizam, put gljiva i ljekovitog bilja...Dakle cilj je da se omogući ponuda da turista što duže ostane na destinaciji. Osim domaćih turista, interesantno tržište za ovu destinaciju je tržište Srbije, a po izlasku iz krize zbog pandemije i tržište Švajcarske, Austrije, Njemačke.
Đurđev grad
Đurđev grad (Foto: Slaviša Bukurović)
eKapija: Prije nekoliko godina pričalo se o izgradnji žičare do Đurđev grada. Da li je ovaj projekat i dalje aktuelan i šta je potrebno uraditi da dođe do njegove realizacije? Koliko je novca potrebno uložiti?

- Unapređivanje turističke ponude u Zvorniku između ostalog podrazumijeva da se u godinama koje dolaze izradi projektna dokumentacija za naš najveći zaštićeni nacionalni spomenik, srednjovijekovnu tvrđavu Đurđev grad. U narednom periodu u planu je osposobljavanje staze koja vodi od Gradske kapije do Gornjeg grada u turističke svrhe. Radi se o "Jerininoj stazi strasti" koja bi kao tematska turistička staza bila spoj istorije, mističnih legendi, pješačenja i avanture. Ukupna implementacija projekta za tvrđavu podrazumijeva da se u dogledno vrijeme planira postavljanje gondole, koja bi od podnožja tvrđave odnosno od rijeke Drine vodila u središte zidina. Prema preliminarnim proračunima, vrijednost takvog projekta je oko 6 mil KM. Nakon upotpunjavanja projektne dokumentacije, vrlo je izvjesno u zidinama tvrđave projektovati ugostiteljski objekat i obogatiti ponudu za posjetioce.

eKapija: Rijeka Drina je, takođe, veliki adut za razvoj turizma. Da li su njeni potencijali dovoljno iskorišćeni? Koji projekti su planirani za razvoj turizma na ovoj rijeci?

- Rijeka Drina predstavlja ogroman prirodni resurs koji u svrhe turizma tek treba da se iskoristi kroz najrazličitije sadržaje. Zvorničko jezero predstavlja najznačajniju atrakciju na Drini. U uslovima koje diktira pandemija virusa korona, došlo je do povećane potražnje upravo za destinacijama kakvo je Zvorničko jezero. To su nove destinacije na tržištu, nemaju puno masovnih turista, a imaju da ponude kuće za odmor, sopstvene plaže sa ležaljkama, suncobranima i zanimljive sadržaje. Vožnja kajaka, kanua i čamaca, uz ribolov i kupanje samo su neke od aktivnosti u kojima turisti mogu uživati. U narednom periodu planiramo više afirmisati ribolovni turizam, identifikovati najidealnije lokacije za ribolov, postaviti ribolovačke platforme i ostali potreban mobilijar, postaviti info table. Takođe, cilj je i konstantno raditi na unapređenju smještajne ponude za ribolovce turiste.

Imajući u vidu da Drina skoro pa protiče kroz centar grada, neizostavan je dio priče o Zvorniku. Jedan od prijedloga koji je razmatran tokom strateškog planiranja jeste uređenje gradske plaže. Posljednje što smo završili jeste uređenje jednog dijela obaloutvrde u gradu, što je prirodni nastavak plaže. Uređeni su molovi, a i postavljen je nov mobilijar na samoj plaži. Zbog čestog plavljenja vrlo je teško planirati uređenje plaže, ali se nadamo da će i to uskoro doći na red. Zasad imamo jedan od prijedloga naših mladih sugrađana, a plan je da se raspiše javni poziv za najbolje rješenje.

eKapija: Koliko je razvijena avanturistička ponuda - obilasci planina, pećina, biciklizam?

- Turistička organizacija grada Zvornika naporno radi na uvođenju novog turističkog proizvoda u oblasti aktivnog turizma. Područje Zvornika obiluje prirodom i terenima pogodnim za bavljenjem planinarstvom i brdskim biciklizmom. Dvije planine najatraktivnije za planinarenje su Grkinja i Udrč sa 1.042 metara nadmorske visine kao najviša kota na teritoriji Zvornika. Staze na ovom području nisu u potpunosti uređene i markirane, ali je ipak moguće planinariti uz pomoć licenciranih planinarskih vodiča članova Planinarsko-ekološkog udruženja Korak. Preporučuju se četiri turističke ture: prolazak kanjonom rijeke Drinjače, pješačenje Grkinjom sa prelijepim pogledom na Zvorničko jezero, penjanje na vrh Udrča i pješačenje do brda Vratolomac iznad samog Zvornika.

Za ljubitelje avanture i istorije veoma zanimljiv je i Kušlat. Ovo srednjovjekovno utvrđenje datira iz 13. vijeka. Nobelovac Ivo Andrić je zapisao: "Kakav ste vi Bosanac kad ne znate za Kušlat?..." Nalazi se na samo 15 km od grada, a doći do njega strmim šumskim stazama predstavlja nezaboravnu avanturu koja vrijedi svakog napora, jer od prizora sa okruglog kamenog grada zaista zastaje dah.

eKapija: Ko su najčešći turisti u Zvorniku? Odakle sve dolaze vaši gosti?

- Zvornik je geografski lociran skoro na sredini puta za tri velika urbana centra Beograd, Sarajevo, Novi Sad, te je zbog izrazito tranzitnog karaktera prisutan veliki broj turista koji putuju ka nekim drugim destinacijama, a u Zvorniku se zadržavaju po nekoliko sati. Putni pravac M-19 je posebno frekventan u toku ljetnih mjeseci, put ka Jadranskom moru, i u toku zimske turističke sezone, put ka Jahorini i ka drugim destinacijama.

Turisti u Zvorniku su poslovni turisti, turisti koji dolaze zbog posjete rodbini i prijateljima, i turisti u tranzitu. Najveći broj turista u Zvorniku su domaći, a od inostranih, prema evidenciji TIC-a Zvornik, najveći broj je došao iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, SAD, Kanade, Njemačke, Austrije, i ostalih zemalja. Posljednjih nekoliko godina povećao se i broj dolazaka turističkih grupa iz azijskih zemalja koje se na kratko zadržavaju u ugostiteljskim objektima radi pauze za kafu ili za ručak, i iako ne ulaze u zvaničnu statistiku za turistički promet Zvornika, te turističke grupe su itekako značajne za naš grad jer novac troše na našoj destinaciji. Ovo sve prethodno navedeno je stanje prije pandemije. Sada je došlo do pada turističkih posjeta za oko 30%, a trenutno je naša destinacija okrenuta domaćem tržištu, i gostima iz susjedne Srbije.

eKapija: Imate li saradnju sa susjednim opštinama i gradovima kako bi se postigla zajednička turistička ponuda?

- S obzirom da je Zvornik pogranični grad, jako je važna saradnja sa gradovima u susjednoj Srbiji. Nama je trenutno interesantna moguća saradnja sa opštinom Mali Zvornik na razvijanju tematskih tura poput recimo "Stopama velikana" gdje bismo uvezali sve atrakcije i lokalitete koji su u vezi za Kralja Aleksandra I Karađorđevića, ili uvezivanje ponude sa sadržajima na rijeci ili jezeru, prostora za saradnju je mnogo. Kako bi se uvezala ponuda sa ovom lokalnom zajednicom, prepreka koja treba da se otkloni je da Stari most postane integrisani granični prelaz, i da postane prelaz međunarodnog karaktera, a ne kao do sada – prelaz samo za stanovnike naša dva grada. Tada bismo u potpunosti mogli da uvežemo turističku ponudu sa Malim Zvornikom, Loznicom, Banjom Koviljačom što bi bilo od velikog značaja za obje destinacije, a sam most bi postao velika atrakcija, jer bi gotovo cijelom dužinom bio dostupan za turističke posjete.


Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak