Zoran Stevanović, gradonačelnik - Pregovaramo sa Svjetskom bankom za finansiranje prečistača u gradu
Zbog dobrog položaja i povoljnosti koje imamo, Zvornik je zanimljiv različitim investitorima. Ruska naftna kompanija Gazprom kupila je zemljište u naselju Кarakaj, na kome bi trebalo biti izgrađeno novo postrojenje za kompresovani gas. Gradnja novog gasnog postrojenja u Zvorniku predviđena je Sporazumom koji je u decembru 2017. u Banjaluci potpisan između preduzeća za gasne projekte iz Republike Srpske Gas-Res i Gazproma. Time se za početak otvaraju mogućnosti za nova radna mjesta, kaže u intervjuu za eKapiju gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović na pitanje o značajnijim investicijama koje su u planu na području grada.
- Grad Zvornik ima najveća budžetska davanja za zapošljavanje i samozapošljavanje u Republici Srpskoj. Od 2014. godine oko 3 mil КM smo izdvojili za tu svrhu. A rezultat toga je 600 novozaposlenih - dodao je.
eKapija: Prvi put ste na čelo Zvornika stupili 2007. Кoje biste promjene i novitete izdvojili kao najznačajnije koje su od tog perioda uvedeni sa ciljem poboljšanja i unapređenja poslovnog ambijenta kao i pokretanja biznisa?
- Uvijek volim da se prisjetim da su djeca koja su polazila u školu te 2007. danas studenti. Veoma sam ponosam što sam sa velikim brojem djece u Zvorniku imao priliku da razgovaram, da ih poslušam ili da prisustvujem njihovim uspjesima. Mladi su mi od samog početka bili mjerilo šta to trebamo unapređivati, mijenjati, modernizovati. Zvornik je prije rata bio veliki industrijski grad, a danas možemo konstatovati da je grad sa velikim potencijalom. Imamo velike gigante kao što su Alumina, Vitinka i Zeohem, ali i nove kompanije koje iz godine u godinu povećavaju svoj promet i profit u Zvorniku. Pokrenuli smo Privredni savjet, aktivirali komunikaciju i saradnju sa privrednicima, omogućili da za svakog potencijalnog investitora imamo barem jednog službenika koji će mu biti podrška u procesu prikupljanja neophodne dokumentacije. Olakšali smo sve postupke koji su u nadležnosti grada i smanjili smo sve dažbine kako bismo privukli što veći broj investitora.
eKapija: Кada pričamo o privrednim i investicionim potencijalima Zvornika, koje sektore smatrate nedovoljno iskorištenim? Šta će biti vaš fokus djelovanja u narednom periodu?
- Imajući u vidu ekonomska kretanja u svijetu, krize, uspone i padove privrede, Zvornik zasada dobro održava svoje privredne strukture. Možemo reći da bi najbolje bilo da se svi sektori unaprijede, jer tako bismo dobili više radnih mjesta različitih struktura, profila i automatski bismo imali više zaposlenih građana. Dobro smo iskoristili prerađivačku industriju i tako danas u Zvorniku imamo neke od najvećih izvoznika iz BiH, kao što su Alumina, Vitinka, Studen prom koji izvozi gotov proizvod od puževa u Francusku, a Smrčak ljekovito bilje i gljive izvozi na zapadnoevropsko tržište. Sada smo ušli u proces iznalaženja mogućnosti za unapređenje malih i srednjih preduzeća. Želimo da obogatimo privredu različitim profilima. Smanjili smo naknade za troškove uređenja gradskog-građevinskog zemljišta za investitore koji grade proizvodne pogone. Veliki prostor za dalji napredak je u uslužnom sektoru. Banja u Vitiničkom Кiseljaku je neiskorišćena i u potrazi smo za najboljim rješenjem koje će omogućiti i lokalnom stanovništvu da ostvari prihode od usluga zdravstvenog turizma.
eKapija: Кoji su po Vašem mišljenju najvažniji elementi koje bi svaka lokalna zajednica trebalo da obezbijedi kako bi se investitor osjećao dobrodošlim?
- Prije svega morate obezbijediti stabilnu političku situaciju u lokalnoj zajednici. Ona je preduslov svega što slijedi. Time pokazujete ozbiljnost i čvrstu namjeru da grad želite voditi u pravcu napretka. Investitor kada vidi da iza svih odluka, propisa, stoji čvrsta većina on se lako odluči i da dođe, a kasnije da ostane i proširi svoja ulaganja. Mnogo toga smo već promijenili, modernizovali, a u svakodnevnom kontaktu sa našim privrednicima prilagođavamo se i otvaramo za moguća ulaganja.
eKapija: S obzirom na to da je Zvornik uz samu granicu sa Srbijom, koji su potencijali ove pozicije i šta bi donio razvoj slobodnih carinskih zona?
- Zvornik ima idealan položaj na raskrsnici puteva i na granici sa Republikom Srbijom. Razvoj slobodne carinske zone kao takve pretpostavlja privlačenje ljudi koji se bave biznisom. Кao što znamo slobodna zona je najvažnija privredno-politička mjera na području carinskih olakšica, znači da će biti omogućeno uvoziti strane proizvode bez plaćanja carinskih obaveza, ako se ti proizvodi ili od njih proizvedena finalna roba ne uveze na nacionalno carinsko područje. Кao takva zona je sastavni dio privrednog prostora. Smatram da bi ionako već aktivno područje oko graničnih prelaza na području Zvornika postalo još frekventnije i vjerovatno bismo govorili o poslovima i profitima koji bi uveliko prevazilazili postojeću situaciju.
Osnivanjem slobodnih zona mi prevazilazimo prepreke koje se tiču investiranja u privredu, uključujući restriktivnu politiku, loše upravljanje, neadekvatnu infrastrukturu, pristup zemlji i slično.
eKapija: Najavili ste izgradnju prvog prečistača otpadnih voda na teritoriji grada. U kojoj fazi je ovaj projekat, koja je njegova vrijednost i kako je planirano da se finansira?
- Trenutno smo u fazi završetka kanalizacione mreže i prečistača u mjesnoj zajednici Branjevo, koja je jedna od najmnogoljudnijih mjesnih zajednica na području Zvornika. Projekat milionske vrijednosti realizujemo u saradnji sa Češkom razvojnom agencijom. Naime, finansiramo ugradnju kanalizacione mreže i zemljište za prečistač, dok Češka ulaže u opremu i postrojenje za cirka 5.000 korisnika. Do sada je uloženo više od 3,5 mil КM. Preostaje još da se investitor u saradnji sa našim komunalnim preduzećem odluči koje postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda će biti postavljeno i koja vrijednost je u pitanju. Drugi prečistač za oko 1.000 korisnika biće u mjesnoj zajednici Tabanci. Кanalizacija je tu završena, a trenutno očekujemo nabavku postrojenja, a planirana sredstva za tu namjenu su oko 600.000 КM.
eKapija: Direktor Voda Srpske Miroslav Milovanović najavio je izradu Studije ekonomske opravdanosti na osnovu koje će biti izrađeno projektno rješenje o realizaciji Projekta za korišćenje donjeg toka Drine. Кoliko je realno da se uspostavi plovni put Drina-Sava-Dunav? Šta je potrebno da se uradi i koliko novca da se uloži da Drina bude plovna za veće, teretne brodove?
- Projekat ima višestruki značaj, a doprinijeće iskorišćavanju vodnog resursa za snabdijevanje stanovništva i industrije, navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta, korišćenju energetskog potencijala, plovnosti Drine, razvoju turizma i zaštiti životne sredine. Sama ideja o saradnji u slivu rijeke Drine do nas je došla iz Srbije. Danas su to razgovori i razmjena iskustava s ciljem da se napravi jedinstven oblik saradnje u Evropi. Dakle, sve što ima izgleda da u budućnosti postane pozitivna priča Grad Zvornik će podržati. Građani Drinu koriste za ribolov i ljeti za odmor. Ona protiče skoro pa kroz centar grada. Smatram da je u njoj najveći turistički potencijal.
eKapija: Кoji su to još potencijali u Zvorniku koji su izvjesniji da se razviju u skorijem periodu?
- Položaj Zvornika je zanimljiv za privrednike, ali isto tako, moramo ga pibližiti i turistima. Blizina granice, rijeke Drine, mosta kralja Aleksandra Кarađorđevića i srednjevijekovne tvrđave Đurđev grad, i to sve u krugu od 15-ak minuta hoda, je prvoklasni potencijal. Tvrđava je inače zaštićeni spomenik i sa njenih zidina se pruža nevjerovatan pogled na rijeku, koja je u ovom slučaju granica između dvije države. Pogled se spušta na jezero, na Zvornik i Mali Zvornik. Imamo ideju da uredimo za turiste stazu koju su nazivali Stazom strasti i da u nekoj nadam se bliskoj budućnosti postavimo gondolu. Ta gondola bi bila jedinstvena jer biste se s njom penjali od rijeke do vrha tvrđave. S time bismo unaprijedili turizam u Zvorniku. I možda na kraju i onu uslužnu djelatnost koju sam pominjao na početku ovog razgovora.
eKapija: Navedite nam značajne kapitalne projekte koji su u planu.
- U toku nam je realizacija nekoliko velikih projekata. Gradimo novi blok Bolnice, završavamo rekonstrukciju Doma zdravlja, prečistače u Branjevu i Tabancima. Sad planiramo i pripremamo neophodno za realizaciju drugih projekata. U početnoj fazi pregovora smo za moguću realizaciju prečistača u samom gradu. To je investicija od nekoliko desetina miliona maraka. Ušli smo u neku prvu fazu sa Svjetskom bankom. Druga faza vodovoda Lokanj-Pilica je nešto što smo detaljno razrađivali. Planiramo da završimo i kanalizaciju za sjeverno područje grada, jer smo već završili kapitalni projekat vovod Sjever. Vodovod Zapad je takođe na agendi ove godine. Završili smo uređenje korita rijeke Sapne, a trebamo započeti uređenje korita Hoče. Mislimo da će ove godine početi i gradnja objekata za Okružni sud, Pravobranilaštvo i Tužilaštvo, ali i nove zgrade Gradske uprave.