Ekolozi protiv prelaska TE Tuzla na biomasu: To bi bio još jedan promašaj

Iz nevladine organizacije Aarhus centar u Bosni i Hercegovini i međunarodne nevladine organizacije za zaštitu okoliša BankWatch Mreža su saopćili da bi prelazak Bloka 3 Termoelektrane Tuzla na biomasu bio još jedan promašaj.

To su zaključili na osnovu procjene izvještaja međunarodne organizacije specijalizirane za probleme izazvane biogorivima Biofuelwatch. Prema zaključku ove organizacije, prelazak na biomasu bi bio neizvodiv i poduhvat rizičan po okoliš.

Kako su saopćili iz Aarhusa i BankWatcha, uprkos sporazumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) iz septembra prošle godine da nastave s ovim projektom, prijedlog za rekonstrukciju Bloka 3 na spaljivanje biomase iz zasada brzo rastuće vrbe obavijen je neizvjesnošću. Obrazložili su zašto tvrde da je prijedlog obavijen neizvjesnošću.

- EBRD-ova studija izvodljivosti za projekat nije završena ni godinu dana nakon potpisivanja sporazuma. Istovremeno, prema nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) za Bosnu i Hercegovinu, predloženi instalirani kapaciteti bazirani na biomasi značajno su smanjeni sa 100 megavati na 50 megavati - ukazali su.

Pozivajući se na službene saopćenja EP BiH istakli su da se u nastojanju da se prevaziđu ograničenja raspoloživih količina goriva iz biomase, TE Tuzla se planira u velikoj mjeri osloniti na plantaže brzo rastuće vrbe koja bi se prvenstveno uzgajala na bivšim površinskim kopovima. Te količine brzo rastuće vrbe, kako su naglasili, ne zadovoljavaju potrebe i bile bi dopunjene dodatnim zasadima vrbe na poljoprivrednom zemljištu, putem ugovora s poljoprivrednicima.

Međutim, kako su istakli, analizom Biofuelwatcha je utvrđeno da plantaže vrba nisu bile uspješne u Evropi uprkos decenijama truda.

- Ekonomski izazovi s kojima se susreću poljoprivrednici i njihova nesposobnost da povrate ulaganja, čak i uz subvencije, izazivaju zabrinutost za dugoročnu održivost velikih zasada. Predloženi blok od 50 megavati na biomasu u Tuzli bi zahtijevao 29.000 hektara zemljišta, na osnovu prosječnog prinosa vrbe na poljoprivrednom zemljištu prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA). Osim toga, velike potrebe za vodom ove vrste vrbe, čine je neotpornom na sušu - konstatovali su.

Dodaju da neuspješni rezultati uspostave zasada brzo rastuće vrbe na površinskom kopu Šićki Brod naglašavaju izazove vezane za realizaciju ovakvih projekata.

- Izgubili smo 15 godina slušajući bajke o novim termoelektranama na ugalj. Sada su bh. vlasti i EP BiH osmislili novu bajku o biomasi koja bi nas mogla koštati još 15 godina. Vrijeme je da se naše vlasti uozbilje, priznaju da nema budućnosti u spaljivanju bilo čega za proizvodnju energije i konačno počnu raditi na održivim obnovljivim rješenjima zasnovanim na solarnoj, vjetro i geotermalnoj energiji, u kombinaciji s mjerama energetske učinkovitosti i rješenjima za skladištenje energije - izjavio je Denis Žiško iz Aarhus centar.

Prema istraživanju Almuth Ernsting iz Biofuelwatcha, njihovo istraživanje jasno pokazuje da se uvezivanje s brzorastućim zasadima iz kratke ophodnje, bez obzira da li se radi na površini bivšeg rudnika uglja ili na poljoprivrednom zemljištu, realno ne može zadovoljiti više od malenog dijela potražnje za biomasom postrojenja na biomasu koje predlaže EP BiH.

- Neizbježno, većina biomase će morati da potiče iz šume, što je duboko alarmantno u regionu gde je bespravna sječa široko rasprostranjena i degradacija šuma u velikoj meri - dodaje Ernsting.

Kako je kazala Nataša Kovačević iz Bankwatch Mreže, čak i bez uzimanja u obzir klimatskog opterećenja iz spaljivanja energetskih usjeva, nedostatak vjerodostojnih priča o uspjehu, zajedno sa izazovima u uzgoju vrbe kratkom rotacijom na bivšim lokacijama rudnika uglja, dovodi u ozbiljnu sumnju u izvodivost ove tranzicije.

Pozvala je EBRD i EP BiH da prestanu gubiti vrijeme i novac na, kako je navela, apsurdni projekat zamjenski Blok 3 Termoelektrane Tuzla sa uglja na biomasu. Istakla je ono za šta organizacije za zaštitu okoliša smatraju da je prihvatljivo.

- Grupe predlažu da se sredstva preusmjere ka ubrzanju upotrebe geotermalne energije za potrebe daljinskog grijanja i razvoj skladišta toplotne energije u rudnicima soli. Vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju iskoristiti prilike za implementaciju projekata modernizacije daljinskog grijanja, koje su sve veće - konstatovala je Kovačević.

Napomenula je da se Jaspers programom Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske unije planira utrostručiti tehnička pomoć za pripremu investicija i implementaciju ovakvih projekata u idućih šest godina, dok se kroz plan rasta Zapadnog Balkana mogu koristiti bespovratna i kreditna sredstva za ulaganje u čiste sisteme daljinskog grijanja, saopćili su iz Aarhus centra i Bankwatch Mreže.

Podsjećamo, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić (SDP) je rekao da je potpuno jasno da ništa neće biti od Bloka 7 koji je trebao biti i zamjenski za blokove 3, 4 i 5 Termoelektrane Tuzla.