Dalje povećanje kamata u BiH donosi skuplje kredite i manje ulaganja

(Ilustracija) Odluka Evropske centralne banke (ECB) da u četvrtak, 27. jula, deveti put zaredom podigne referentnu kamatnu stopu, može donijeti smanjenje inflacije i u BiH, ali i uticati na potrošnju i ulaganja, jer će krediti biti skuplji, a ulagači bi mogli biti skloniji da drže novac u štednji umjesto da ulažu u poslovanje.

Ocjena je to ekonomskih analitičara, koji su za Nezavisne novine govorili o odluci centralnih banaka širom svijeta da povećavanju troškove zaduživanja, kako bi se borile protiv inflacije izazvane višim cijenama energije i drugih poteškoća.

Potez ECB-a uslijedio je nakon odluke američkih Saveznih rezervi (FED) da podignu svoju ključnu stopu jedanaesti put u 17 mjeseci.

Kada je u pitanju ECB, saopšteno je da su oni i dalje otvoreni za povećavanje kamatnih stopa, usljed zabrinutosti zbog visoke inflacije i recesije. Ova finansijska institucija podigla je troškove zajmova, a njeni zvaničnici su od jula 2022. godine povećali kamatne stope za čak 425 baznih poena, što predstavlja najbrži tempo povećanja u istoriji ECBa.

Kamatna stopa na depozite sada iznosi 3,75%, što je najviše od 2000. godine. Glavna stopa refinansiranja određena je na 4,25%. Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, poručila je da su odlučni u namjeri da smire inflaciju te da šanse za privredni rast i inflaciju u evrozoni ostaju vrlo neizvjesni.

Lagardova je odgovarajući na pitanje da li će biti novog povećanja kamatnih stopa od septembra kazala da postoji takva mogućnost te da će zadržati stope dovoljno visoke koliko god bude potrebno, kako bi se smanjila inflacija, koja je, podsjećanja radi, u evrozoni pala sa svog vrhunca od 10,6% u oktobru, na 5,5% u junu. To je ipak i dalje iznad cilja ECBa, a to je 2%.

Ekonomista Siniša Pepić kaže da mjere ECBa mogu pomoći u suzbijanju inflacije i u BiH, ali i da povećanje kamatne stope može imati uticaja na potrošnju i ulaganja.

- Krediti će biti skuplji, a ulagači bi mogli biti skloniji da drže novac u štednji umjesto da ulažu u poslovanje. Uticaj ove politike ECB-a će se zasigurno u jednakoj mjeri osjetiti i u BiH zbog njene ekonomske i monetarne povezanosti sa EU, a prije svega uticaj će biti vidljiv na polju inflatornih kretanja u smislu zaustavljanja daljeg rasta inflacije i postepenog smanjenja stope - ističe Pepić za Nezavisne novine.

Isto tako, dodaje, povećanje kamatne stope može svakako uticati i na BDP u BiH.

- BDP bi mogao zabilježiti ili manji rast ili će biti negativan u narednom periodu, jer smanjenje potrošnje direktno utiče na privredni rast, odnosno BDP - kaže Pepić.

Novinarka Svjetlana Šurlan smatra da su monetarna stezanja ECB-a i FED-a u manjoj mjeri uticala na poslovanje banaka u BiH, koliko na evropske banke.

- Osnovni razlog je taj što Centralna banka BiH nema mogućnosti koje imaju druge centralne banke u smislu donošenja monetarnih mjera. Pored toga, banke u BiH posluju na domaćem tržištu, gdje prikupljaju depozite i gdje plasiraju kredite, tako da se na ovaj način samofinansiraju, iako su većinom članice grupacija banaka sa sjedištem u EU - pojašnjava Šurlanova.

Prema njenim riječima, mjere Agencija za bankarstvo RS i FBiH dale su rezultate i zaštitile stanovništvo i privredu od pretjeranog rasta kamatnih stopa, ali i banke od toga da dobiju klijente koji neće moći da plaćaju rate kredita.

Kada je u pitanju referentna kamatna stopa u BiH, guverner Centralne banke BiH Senad Softić kazao je da je namjera da se bankama stavi na raspolaganje stopa koju mogu koristiti za prilagođavanje varijabilnih komponenti cijena izvora finansiranja u finansijskim ugovorima.

- Dakle, banke će imati izbor koju će stopu koristiti, a to ne znači da će biti napušteno ili zabranjeno korištenje Euribora - precizirao je Softić.

Kao prednost referentne kamatne stope za klijente naveo je to što će se kamatne stope na kredite prilagođavati realnoj cijeni novca na domaćem tržištu.

- Sve dok kamatne stope koje mogu dobiti na uložene depozite kod banaka budu niske, neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite - rekao je Softić.

Sa druge strane, iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nedavno su pozvali nadležne u BiH da povećaju kamatne stope te da taj rast bude više približan rastu kamatnih stopa u evrozoni, kako bi se ublažila inflacija.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić odgovorio je da su kamatne stope u BiH opravdano niske u odnosu na evrozonu i regiju, ali poručujući i da razumije stav MMF-a. Takođe, on smatra da je prosječna cijena depozita u BiH realna te da će bankama ta cijena biti upotrebljiva u aranžmanima klijentima.

- Smatramo da je neopravdano da brzo rastu kamate, jer inflacija nije generirana u BiH, odnosno nastala je kao posljedica dešavanja u evrozoni, razvijenim državama. U odnosu na 30. jun prošle godine i kraj prošle godine, iznos kamata se promijenio i mijenjaće se - najavio je Mahmuzić.

- Inflacija u FBiH prošli mjesec iznosila je 3,5%, to je bez rasta kamatnih stopa, što pokazuje da je naša politika ispravna. Time smo sačuvali stabilnost sistema, klijente i privredu. Da su (kamate) rasle kao što je rastao Euribor, upitno bi bilo šta bi se desilo - zaključio je on.