Na prvih 18 km brze saobraćajnice Bihać-granica Hrvatska predviđena dva tunela, dve petlje i brzina od 100 km/h

Institut za građevinarstvo IG iz Banjaluke je izradio zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, za dionicu Bihać-Ćoralići koja se proteže na nepunih 18 km.

- Pomenuta brza cesta se preko mreže cestovne infrastrukture Unsko-sanskog kantona i FBiH povezuje sa koridorom Vc i cestovnim pravcima u Hrvatskoj. Početak predmetne saobraćajnice je na spoju iste sa planiranom obilaznicom Bihaća, a kraj je u zoni graničnog prelaza Maljevac. Projektnim zadatkom je traženo da se trasa brze ceste projektuje unutar koridora prostornog plana FBiH i prostornog plana Unsko-sanskog kantona. Međutim nakon sveobuhvatne analize prostornih, imovinsko-pravnih, građevinskih i hidrogeoloških uticaja predloženo je izmještanja dijela trase brze ceste izvan koridora prostornog plana, i to na potezu od Ćoralića do Velike Kladuše. Na ovaj način se prvenstveno smanjuju negativni imovinsko-pravni i građevinski uticaji. Dio trase brze ceste na potezu od Bihaća do Ćoralića se zadržava unutar koridora prostornog plana, a isti karakteriše veoma mali broj kolizija sa naseljenim mjestima čime se smanjuju negativni imovinsko-pravni uticaji. Imajući u vidu da je pomenuti potez brze ceste od Bihaća do Ćoralića unutar koridora prostornog plana, u skladu sa zahtjevom projektnog zadatka, to se u ovoj fazi izrade dokumentacije prešlo na razradu projektnog rješenja od km0+000 do km 17+950 - objašnjeno je u ovom dokumentu čiji je naručilac Autoceste FBiH.

Trasa brze ceste je od svoje početne tačke na spoju sa obilaznicom Bihaća (brza cesta Izačić-Bihać) do naseljenog mjesta Ćoralići (km17+950) u Cazinu, položena unutar koridora prostornog plana Federacije BiH i prostornog plana Unsko-sanskog kantona, a njena predviđena brzina je 100km/čas.

- Trasa brze ceste je vođena brdovitim predjelom koje presjecaju vodotoci i naseljena mjesta. Sve ovo je uslovilo primjenu "S" krivina na pojedinim dijelovima predmetne trase brze ceste. Projektovana je trasa sa ukupno devet preloma, odnosno devet horizontalnih krivina. Prelomni uglovi trase su blagi do srednji, odnosno maksimalno do 67,5⁰. Nisu predviđena proširenja kolovoza u krivinama, u skladu sa Pravilnikom BiH za projektovanje puteva, a uslijed velikih poluprečnika lukova - navodi se u zahtjevu koji je Federalno ministarstvo okolišta stavilo na javni uvid u narednih 30 dana.

U nejmu se dodaje su svi spojevi nižom mrežom saobraćajne infrastrukture ostvareni raskrsnicama van nivoa (petljama) kako je traženo projektnim zadatkom.

- Lokacije raskrsnica van nivoa su usvojene na osnovu zahtjeva lokalnih zajednica, odnosno predstavnika grada Bihaća i Cazina. Predviđene su ukupno dvije raskrsnice van nivoa. Prva raskrsnica van nivoa je predviđena na lokaciji poslije tunela 1, na stacionaži km7+905.99, pod nazivom petlja "Vrsta". Druga raskrsnica van nivoa je predviđena na lokaciji poslije mosta 3, na stacionaži km17+875.20, pod nazivom petlja "Ćoralići".

Pored pomenute dvije raskrsnice van nivoa, na početku trase je predviđena denivelisana kružna raskrsnica, kod koje je obrađeno situaciono i nivelaciono uklapanje pretmetne trase Bihać-Ćoralići u denivelisanu kružnu raskrsnicu na obilaznici Bihaća. Ova denivelisana kružna raskrsnica je projektovana u sklopu projekta brze ceste B. Petrovac-Bihać-Izačić. Samo uklapanje predmetne brze ceste podrazumjeva formiranje ulivnog i izlivnog zaobljenja, te nivelaciono uklapanje u poprečni nagib kružnog kolovoza.

Na ostalim ukrštanjima sa saobraćajnicama nižeg ranga je predviđeno ukrštanje van nivoa izgradnjom podvožnjaka ili nadvožnjaka.

Definisanjem nivelete poteza brze ceste od km0+000 do km17+950 usvojeni su i objekti na glavnoj trasi brze ceste. Od objekata za premoštavanje terena usvojena su ukupno 3 mosta/vijadukta, dok su za prolazak trase kroz duboke zemljane masive usvojena ukupno 2 tunela.

Površina obuhvata za eksproprijaciju iznosi 1.333.846,327 m², a u pomenutom dokumenti ističe se da će projekat uticati na okoliš u fazama pripremnih radova, izgradnje kao i u fazi korištenja.