Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora - Cilj nam je da investitori prepoznaju potencijale grada

Izgradnja autoputa Banjaluka-Prijedor-Novi Grad-granica sa Hrvatskom je jedan od najvažnijih infratrukturnih projekata za Prijedor, smatra gradonačelnik Slobodan Javor. Kao još jedan značajan projekat čija realizacija uskoro kreće izdvaja sanaciju korita Miloševice, što će rezultirati manjim plavljenima i donekle umiriti građane koji gravitiraju ovom području.

Cilj mu je da investitori prepoznaju potencijale ove lokalne zajednice, i to ne samo u smislu prirodnih resursa već i kvalitetne radne snage, kao i još kvalitetnije administracije čiji je rad usmjeren razvoju grada.

Sa Javorom smo razgovarali i o nedovoljno iskorišćenim sektorima privrede, promjenama koje želi da uvede, te kako dodatno unaprijediti poslovno okruženje i privući nove investitore.

- Svako ko ovdje živi ili ima poslovnu saradnju sa nama zna koliko je izgradnja autoputa značajna za Prijedor. To je jedna od najopterećenijih saobraćajnica u regiji i njegovom izgradnjom postiglo bi se mnogo. Prije svega, mislim na vrijeme koje bi se uštedjelo, a da ne govorimo o smanjenom riziku od saobraćajnih nezgoda i svega onoga što se može desiti. Njegov benefit će se ogledati u bržem povezivanju Prijedora sa važnim industrijskim i privrednim centrima.

Autoput će kompanija Shandong Hi-Speed Group graditi po principu koncesije, a vrijednost investicije je 297 mil EUR, dok je dužina autoputa 40,7 kilometra. Izgradnjom autoputa saobraćaj između Banjaluke i Prijedora biće brži, efikasniji i sigurniji. Grad je obezbijedio sve što je neophodno kada je riječ o imovinsko-pravnim odnosima i građevinskim dozvolama za prvu fazu koja se odnosi na dva i po kilometra.

- Grad Prijedor je među prvim loklanim zajednicama u BiH koji je dobio sertifikat BFC – odnosno i zvaničnu potvrdu da je sredina koju karakteriše povoljno poslovno okruženje za investicije. Moj cilj je da investitori prepoznaju potencijale ovog grada i to ne samo u smislu prirodnih resursa, već i kvalitetne radne snage, kao i još kvalitetnije administracije čiji je rad usmjeren razvoju grada. To znači da je Grad potvrdio kako se odgovorno upravlja budžetom, odnosno raspolaže resursima i kako provodi značajne procese u administraciji, te da je povoljno mjesto za investicije, jer je strateški pripremio sve procedure, organizacijske jedinice kao i podsticaje koji su u korist investitorima, kako bi bili što poslovno sposobniji i konkurentniji na tržištu. Tu su i razne vrste podsticaja koje nudimo privrednim subjektima bilo da je to podrška pri zapošljavanju mladih, obrazovanih kadrova ili za nabavku savremene opreme i slično.

- Osim rudarstva i trgovine Prijedor ima razvijene kapacitete prerađivačke industrije u drvopreradi i metalopreradi koja je u poslednjih nekoliko godina doživjela ekspanziju i tu leži veliki potencijal, ali i drvoprerada ima izvjestan potencijal u smislu finalizacije proizvoda. Osim tradicionalnih djelatnosti, značajan potencijal je svakako u prehrambenoj industriji, konkretno, aktiviranju lanaca vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, u cilju zatvaranja procesa proizvodnje od primarne poljoprivredne proizvodnje do što većeg stepena prerade sirovina i proizvodnje gotovih proizvoda.

Prijedor ima dosta prirodnih ljepota i smatram da upravo potencijali planine Kozara nisu u dovoljnoj mjeri iskorišćeni. Ovoj, kako je mi zovemo, krajiškoj ljepotici gravitira nekoliko opšitna i s pravom se očekuje da Kozara bude epicentar turističke ponude ovog kraja. Postoje određena kulturna i sportska dešavanja koja s vremena na vrijeme okupe određen broj učesnika, ali to je neuporedivo sa onim šta planina poput Kozare može da pruži. Nedostaje sadržaja, smještajnih kapaciteta i druge prateće infrastrukture, a tu bi trebalo dosta sredstava uložiti.

Nije daleko od toga ni rijeka Sana, koja bi u vrijeme ljetne sezone i raznih događaja u gradu, kao sadržaj mogla da ponudi i uređeniju obalu i još smještajnih kapaciteta. I tu bi bila šansa za razvoj turizma u gradu.

- Investitori kada dolaze u sredinu prvo se interesuju za infrastrukturu, za puteve koji ih tamo dovode i prostor koji se nudi, uz naravno radnu snagu i spremnost lokalnih vlasti za saradnju. Nije dovoljno samo pozivati investoture već im treba ponuditi što kvalitetnije uslove za rad i ostanak na našem području. Imamo već dosta pozitivnih primjera i zadovoljstvo investitora leži u podatku da trenutno imamo 11 stranih ulagača.

- Nažalost, grad Prijedor se s poplavama suočava već duži niz godina. Tom se godinama nije pridavao veći značaj. Zbog čega, to treba pitati nekog drugog, ali je činjenica da tu imamo ozbiljnih problema. Ove godine nažalost dva puta smo imali poplavu, šteta je velika, a poplave su se ponavljale u istim naseljima, Topoliku, Vrbicama, a ova posljednja je pokazala da poplavljenih ima i tamo gdje voda nikad nije dolazila. Dobra je vijest da je Evropska investiciona banka odabrala nadzor nad sanacijom korita Miloševice i izabran je najpovljniji ponuđač, firma Prijedorputevi.

Predugo se čekalo, ali to nije bilo u nadležnosti ni grada, ni Voda RS, već isključivo EIB-a. Kroz nekoliko dana očekujemo potpisivanje ugovora sa nadzorom nakon čega ulazimo u radove. To bi trebalo dosta umanjiti mogućnost plavljenja, ali nažalost neće ga u potpunosti spriječiti. Ljudima koji su pretrpjeli štetu pokušavamo da pomognemo, formirali smo trinaest komisija za procjene štete, a i Vlada Srpske uputila je za te namjene interventna sredstva. U poplavama je oštećeno više od 70 putnih pravaca, oštećeni su i propusti, mostovi i to je prema nekoj prvoj procjeni šteta od preko 1,5 mil KM.

- Pokušavam da gledam naprijed, od momenta kad sam preuzeo funkciju gradonačelnika. Možemo svašta pričati, ali ono što je urađeno u protekloj godini i ono što je vidljivo golim oko govori umjesto nas. Budžet u ovoj godini bio je socijalni, ali to što smo opterećeni dugovanjima mi ne daje za pravo da ja kao gradonačelnik imam taj luksuz da sjedim i govorim "mi smo prezaduženi, para nema i slično".

Potrudili smo se da obezbijedimo sredstva za neke kapitalne projekte, zato da bi mogli funkcionisati, naravno uz podršku Vlade Srpske, bez koje se ni jedna lokalna zajednica ne može razvijati. Želimo da svi korisnici u budžetu nađu svoje mjesto. Tu mislim na brojne subvencije od privatnih prevoznika, roditelja čija su djeca u privatnim vrtićima, potom tu je isplaćena podrška zdravstvenim radnicima, Udruženju dijabetičara za nabavku senzora… S tim se, koliko znam nikad niko nije bavio, ali smo željeli da pomogemo. Završili smo i hladnjaču u Omarskoj, obezbijedili sredstva za gradnju prijeko potrebnog lifta u Centru Sunce, tu su stipendije za đake i studente, za perspektivne mlade sportiste, sredstva za Kulturno umjetnička društva…

Budžet je usvojen jednoglasno, što znači da smo se zaista potrudili da napravimo budžet po mjeri svih građana. I prijedlog budžeta za narednu godinu zadržaće te karakteristike podrške, pomoć poljoprivredi, privredi... Tu je i kapitalni projekt kakav je vrtić na Pećanima, rekonstrukcija Ulice Mitropolita Petra Zimonjića i mnogi drugi.