Ne odustaje se od Kolubare B? - Izmene prostornog plana Kolubarskog basena pominju gradnju novog bloka, ali i strateško partnerstvo i rezervaciju prostora za solarne elektrane

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture stavilo je na javni uvid Nacrt izmena i dopuna prostornog plana područja eksploatacije Kolubarskog lignitskog basena.

Kako se navodi u dokumentu koji je Naručio EPS, a izradio JP Urbanizam Kragujevac i koji na uvid javnosti dostupan do 22. decembra, izmene obuhvataju detaljne razrade koje pružaju osnov za dalji razvoj ekploatacije lignita u okviru Rudarskog basena Kolubara, primenu obnovljivih izvora energije i proizvodnju električne energije.

- Proizvodnja uglja u Kolubarskom basenu u periodu od 2021- 2035 godine planira se na oko 29.000.000 tona godišnje, a od 2036-2040. godine će se povećati na maksimalno 30 miliona tona godišnje. Drugim rečima sirovinska baza Kolubarskog ugljenog basena raspolaže dovoljnim količinama uglja odgovarajućeg kvaliteta koji može, uz odgovarajuća investiciona ulaganja, da podrži dugoročni razvojni trend proizvodnje električne energije – stoji u planu i dodaje se da, imajući u vidu da Srbija još uvek nema pristup rezervama lignita na Kosmetu, za buduću gradnju termoelektrana dolaze u obzir samo Kolubarski i Kostolački basen, što ukazuje na značaj daljeg razvoja energetsko-industrijskog sistema Kolubare.

Podseća se da će prema postojećim planovima EPS-a do 2024. godine doći do gašenja blokova A1 – A5 u TE "Kolubara", TE "Morava" i blokova A1-A2 u "TENT A", zbog izuzetno niskog stepena efikasnosti i neracionalnog rada, ugrožene sigurnosti po ljude i opremu u radu i izuzetno negativnog ekološkog uticaja.

Dodaje se, međutim, da ograničenje od 30 miliona tona lignita godišnje čini nužnim i gradnju novih kapaciteta i uključivanje novih tehnologija korišćenja lignita za proizvodnju električne energije.

Podseća se da se prema Strategiji razvoja energetike predviđa se do 2025.godine izgradnja novog kapaciteta 350 MW na ugalj, a u periodu do 2030.godine još jednog kapaciteta od 350 MW.

- To stvara mogućnost izgradnje TE "Kolubare B" ili "TENT B3", takođe i s obzirom na plan da postojeći kapaciteti TE "Nikola Tesla A‟, nakon revitalizacije i preko 40 godina rada, budu ugašeni i zamenjeni termokapacitetima iste snage – navodi se i dodaje da to omogućava početak gradnje drugog kapaciteta u periodu posle 2025.godine.

U planu se navodi da se u okviru lokacije TE "Kolubara B", površine 105,5 ha, planira završetak izgradnje energetskog kompleksa.

- To podrazumeva moguće proširenje ove lokacije za oko 60 ha gde će, potencijalno, biti izmešteni proizvodni, rudarski kapaciteti, pogoni, mehanizacija, poslovni prostor i drugi sadržaji sa nekoliko postojećih industrijsko-rudarskih lokacija u skladu sa dinamikom i planom razvoja proizvodnje uglja i otvaranja novih površinskih kopova, kao i potencijalna rezervacija prostora za (podzemna) skladišta za ugljenik – kaže se u dokumentu.

Dodaje se da je TE "Kolubara B" predviđena prvobitno za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije, odnosno kao vangradska toplana za snabdevanje Beograda toplotnom energijom, ali da je ta koncepcija je sada promenjena i napuštena.

- Do njenog završetka, za grejanje privremenih objekata I faze realizacije glavnih pogonskih objekata koristiće se toplotna energija iz kotlarnice "Tamnava-Istok" u iznosu od oko 650 kW. Nakon puštanja u pogon I faze, iz TE Kolubara B će se snabdevati toplotnom energijom celopodručje energetsko-industrijskog kompleksa. Međutim, u slučaju gradnje postrojenja sa cirkulacionim fluidizacionim slojem za sagorevanje danas vanbilansnih lignita najniže moći, u svom kogenerativnom radu bi moglo da preuzme i dugoročno snabdevanje grada i industrije Lazarevca toplotnom enegijom za grejanje iz kombinovane proizvodnje električne i toplotne energije.

U planu se međutim napominje i da je potencijalna realizacija investicija u Kolubarskom basenu
predviđena modelom zajedničkog ulaganja EPS-a sa strateškim partnerom raspisivanjem tendera, pri čemu EPS stavlja na raspolaganje sredstva (objekte i opremu) koji su već izgrađeni, a strateški investitori ulažu kapital, te srazmerno uloženom kapitalu stiču učešće u vlasništvu, čime se obezbeđuju sredstva za realizaciju projekata.

Dodaje se da ovakav način rešavanja finansiranja predstavlja značajan korak u otvaranju tržišta električne energije i omogućava transfer znanja i novih tehnologija, ali je i uslovljen činjenicom da JP EPS ne raspolaže sopstvenim sredstvima, niti ima kreditnu sposobnost i finansijski potencijal koji omogućuje potreban nivo investicija, "čemu je prvenstveno doprinela dugogodišnja politika depresiranja cene električne energije".

Kada je reč o obnovljivim izvorima energije na području Kolubarskog basena, u planu se navodi da se izmenama i dopunama Prostornog plana vrši rezervacija prostora za solarne elektrane na području do TE Kolubara B, na području katastarskih opština Poljane (GO Obrenovac) i Stepojevac (GO Lazarevac), i KO Kalenić (Opština Ub).

Prostori predviđeni za fotonaponske solarne elektrane su odlagališta "Radljevo" i "Turija", nakon planirane rekultivacije.

Podsetimo, izgradnja TE Kolubara B je obustavljena prošle godine. Taj projekat koji je započet još 80-ih godina prošlog veka trebalo je prema najavama da bude na mreži do 2024. godine.

B. P.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije

Elektroprivreda Srbije ad Beograd

JP Urbanizam Kragujevac

Kolubarski basen

TE Kolubara

TE TENT A

TE Morava

TE Kolubara B

gradnja termoelektrane

solarne elektrane

gradnja solarnih elektrana

izmene i dopune prostornog plana područja eksploatacije Kolubarskog lignitskog basena

strateško partnerstvo