Prof. dr Sandra Hotić, predsednica Udruženja hematologa RS - Kongres na Jahorini donosi nova sazanja o napretku terapije u hematologiji

Na Jahorini sutra počinje prvi Kongres Udruženja hematologa Republike Srpske sa međunarodnim učešćem. Na višednevnom događaju okupiće se domaći i inostrani ljekari, a koji će predstaviti najnovija istraživanja i saznanja iz oblasti hematologije.

Kakva su očekivanja od kongresa, kako je generalno razvijena ova oblast u RS i kako će se dalje modernizovati dijagnostika u RS, u intervjuu za eKapiju govori profesorica, hematolog i predsjednica Udruženja hematologa Republike Srpske Sandra Hotić.

- Nakon uspješno realizovanih skupova u Banjaluci i Trebinju, Udruženje hematologa Republike Srpske organizuje prvi Kongres Udruženja hematologa sa međunarodnim učešćem koji će se održati na Jahorini, u hotelu Termag, od 17. do 20. novembra 2022. godine. U četiri kongresna dana u saradnji sa Udruženjem transfuziologa, biohemičara, citogenetičara i patologa uvrstili smo aktuelne teme iz oblasti koje se prepliću sa hematologijom. Skup je akreditovan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Skup realizujemo uz nesebičnu pomoć kolega, naših profesora iz UKC Srbija, VMA Srbija, UKC Ljubljana, KBC Zagreb, Klinička bolnica Merkur Zagreb, UKC Tuzla, UKC Sarajevo, Uniklinik Frieburg i UKC Republike Srpske. Skupu je učešće potvrdio i prof. dr Stefan Dojčinov, član British Lymphoma Patology group i prof. dr Jovan P. Antović, sa Karolinska Hospital University iz Štokholma.

Najaktuelnije za našu struku jeste unapređenje hematologije na teritoriji cijele Republike Srpske i uspostavljanje kontakata sa kolegama u okruženju i inostranstvu. Posebno bih naglasila napredak terapije u hematologiji, u prvom redu mislim na transplantaciju kosne srži koja se uveliko radi u centrima u okruženju, stoga se nadam da ćemo i mi, kada se steknu uslovi za to, uz njihovu pomoć, uskoro napraviti konkretne korake u tom pravcu.

- Dosadašnja praksa pokazuje da su prilično česta maligna hematološka oboljenja, u prvom redu su to razni oblici hroničnih leukemija, limfoma i multipli mijelom. Upravo u tim oboljenjima je često indikovana i transplantacija matičnim ćelijama hematopoeze kao terapijski modalitet. Samim tim bi njeno uvođenje bilo važno za naše pacijente, kako bi što komfornije sproveli liječenje u svojoj zemlji, uzevši u obzir da se radi o teškim oboljenjima. Učestalost hematoloških oboljenja je slična i u okruženju, ali njihova prednost upravo i leži u dostupnosti savremenih terapijskih modaliteta, kao što je transplantacija matičnim ćelijama hematopoeze.

- Pojedinci kao potencijalni pacijenti ne mogu sami da prepoznaju hematološko oboljenje, jer većina tih bolesti nema klasične i specifične znakove. Međutim, neki opšti simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, preznojavanje, lako zamaranje, gubitak daha, govore o malokrvnosti. Takođe, uvećani limfni čvorovi upućuju na hematološko oboljenje, mada mogu biti izraženi i kod nekih infektoloških oboljenja. Isto tako, značajna je npr pojava crvenih tačkica po tijelu koja ukazuje na neke poremećaje krvarenja. Najvažnije je da se pojedinac javi na vrijeme svom porodičnom ljekaru, koji će u daljem toku na osnovu laboratorijskih nalaza da posumnja na eventualno hematološko oboljenje.

- Zaista se malo govori o hematologiji. Hematologija je jedna specifična grana medicine koja obuhvata i maligni i nemaligni spektar oboljenja. Postoji mnogo hematoloških oboljenja koja se mogu prevenirati. Kada kažemo hematologija, prvo pomislimo na bolesti krvi kao što su leukemije i razne vrste limfoma, mada su tu i bolesti koje nisu maligne, vezane za broj eritrocita, leukocita ili trombocita, a koje su prolaznog karaktera i koje su samo posljedica nekih drugih oboljenja. Njih je potrebno prepoznati na vrijeme, jer se one daju liječiti. Zaključak je da je na našim prostorima potrebno zdravstveno prosvećivanje kako bi se svijest o hematologiji podigla na viši nivo.

- Tehnikom "iz jedne kapi krvi" na osnovu genetskog koda moguće je otkrivanje mnogo vrsta eventalnih malignih oboljenja i to jeste u velikom napretku, a biće uskoro dostupna ljudima u svijetu. Mi polako ulazimo u savremeni svijet dijagnostike, ali i dalje ta metodologija na našim prostorima nije zaživjela na takvom nivou kao u svijetu. Mi i dalje ulažemo napore za poboljšanje dijagnostike i dosta smo u protekle 2-3 godine, uprkos pandemiji koronavirusa, napredovali što se tiče dijagnostike u hematologiji. Istaći ću da trenutno čekamo protočnu citometriju, tako da možemo reći da je naša dijagnostika u kontinuiranom razvoju.

- Što se tiče naučnih, stručnih i kadrovskih kapacieta smatram da smo, pa mogu reći na odličnom nivou. Uvijek se trudimo da pratimo svjetske trendove i tokove, kao i da pratimo razvoj dijagnostike, razvoj i unapređenje novih terapijskih procedura u hematologiji. Uvijek se vraćam na transplantaciju kosne srži kao jedan bitan momenat. Možda jedino u tom dijelu kaskamo za centrima u okruženju, ali se nadam da će se vrlo brzo i taj dio riješiti, da će se stvoriti uslovi i za transplantaciju kosne srži u našem centru. Uvijek može bolje, i uvijek ima prostora za unapređenje u ovoj oblasti.

- Naravno da će biti budućih saradnji sa kolegama hematolozima u okruženju, u većim centrima i u Evropi, čije preporuke mi i pratimo u terapiji naših pacijenata. Budući da postoje udruženja na evropskom i svjetskom nivou, ažuriraju se preporuke za liječenje pacijenata na godišnjem nivou, a mi se trudimo da pratimo koliko god je to moguće. Ovakvi simpozijumi i kongresi su upravo mjesto gdje učvršćujemo tu vezu sa eminentnim stručnjacima i liderima Evrope u oblasti hematologije, i oni nam na neki način osvjetljavaju put razvoja kojim trebamo ići dalje.