Preti li BiH nestašica pšenice - Domaći mlinari i pekari nade polažu u uvoz, značajne količine na lagerima

Hoće li biti dovoljno pšenice na domaćem tržištu u posljednje vrijeme je pitanje svih pitanja.

Dok mlinari i pekari nade polažu u uvoznu pšenicu, poljoprivrednici kažu – pšenice i brašna će imati onaj tko bude imao novca kupiti ih. Prijeti li nam nestašica?

Izbijanjem sukoba u Ukrajini, Rusija i Ukrajina, koje su proizvodile četvrtinu globalnog izvoza pšenice, na tržištu su ostavile prazninu, ali i glavobolju za uvozno orijentirane zemlje, među koje spada i Bosna i Hercegovina. Ipak, domaći mlinari i pekari nisu zabrinuti, jer nade polažu u uvoz, javlja BHRT.

- Domaća pšenica sudjeluje 30-35%, a ostala se uvozi iz Srbije i Mađarske. Uzimajući u ozbir da je u Srbiji bio dobar rod, preko tri milijuna, a za njihove potrebe treba millijun i pol, znači da millijun i pol ima viška za izvoz. Imamo trenutno stabilnu situaciju - izjavio je predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

S druge strane, značajne količine pšenice u BiH su u lagerima poljoprivrednika.

- Mi još nismo riješili ni ovogodišnju pšenicu, još su na lageru velike količine. Tko je uspio lagerovati to sve, on će uspjeti i naplatiti, ali to treba izdržati - smatra predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić.

Međutim, ratari ne brinu za nedostatak pšenice, nego za jesenju sjetvu.

- Pšenicu će imati onaj tko ima novca platiti je, mi je imamo trenutno. Vidite kakva je cijena kruha i ostalog. Jeste skupo, ali u odnosu na repromaterijal, nije to ništa značajno još, tek ćemo osjetiti sljedeće godine - kazao je za BHRT poljoprivrednik Nikola Stajić.

- Neće faliti pšenice na području Semberije i Republike Srpske, ima je dovoljno, većina poljoprivrednika je pšenicu ostavila u svojim lagerima - objašnjava poljoprivrednik Goran Simić.

I dok i ratari i nadležni uvjeravaju da nestašice neće biti, najveći dio domaće pšenice uglavnom je u privatnom vlasništvu.

- To nije pšenica robnih rezervi ni države, pa sad može upravljati njome kako hoće. Privatna imovina, ljudi gledaju gdje je skuplje tu i prodaju. Ne znam ima li izlaza, ali potražnja je ogromna i vidim da nijedan mlin u Bijeljini ne može samljeti koliko može prodati - govori za BHRT poljoprivrednik Boško Radić.

Dok se pripremaju za jesenju sjetvu, poljoprivrednici i ove godine računicu pokušavaju napraviti nauštrb pšenice. Kako kažu, nesigurna cijena i niski podsticaji tjeraju ljude da odustanu od proizvodnje krušnog žita.