Cena kvadrata u Banjaluci i do 7.000 KM - Obustavljena prodaja stanova zbog poskupljenja građevinskog materijala
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay / analogicus)
Vlasnici građevinskih preduzeća pričaju da su cijene željeza, cementa, betona, a posebno stakla, do te mjere poskupile radove da sada traže formulu isplativosti kroz uvođenje takozvanih "kliznih klauzula" koje će omogućiti promjene vrijednosti kupoprodajnih ugovora u skladu sa situacijom na tržištu.
Ovo je potvrdio vlasnik Aragosta investa Veljko Jarić, koji osim što je zaustavio prodaju, kaže da sada planira sa svakim kupcem pojedinačno dogovoriti kako će nastaviti radove.
- Istina je da su mnogi zaustavili prodaju zbog nenormalnih poskupljenja građevinskog materijala. Ja sam zaustavio prodaju u Ulici Boška Tošića na lameli tri. Planiram već sljedeće sedmice, da pozovem kupce koji su dali avans i rezervisali stanove, da sa njima da pravim neki novi aranžman. Imam informacije da su i neki drugi investitori obustavili prodaju i da čekaju šta će se desiti - rekao je Jarić za Capital.
On kaže da je rješenje vjerovatno u vraćanju "klizne klauzule" jer je mnogo gore napraviti fiksnu cijenu stana i onda stati jer je materijal previše poskupio.
- Klizna klauzula ili skala je nekada ranije bila u svim ugovorima o građenju i omogućavala je korekcije cijena u skladu sa poskupljenjem ili pojeftinjenjem materijala. Ne znam kojoj će formuli pribjegavati investitori, i ja sam razmišljam kako da to riješim, da imam nekog prostora da mogu da kupcima dogovoriti kako da riješimo situaciju. Vjerujem da su i oni svjesni svega i da će prihvatiti nove uslove. Ko ne bude htio, vidjećemo kako ćemo se sa njim dogovoriti - kaže Jarić i dodaje da on misli da više nema mjesta za povećanje cijena nekretnina jer su one dostigle svoj maksimum.
Najniža cijena 3.500 KM, na periferiji
On priča da je inflacija izazvala skok cijena nekretnina za nevjerovatnih 40% i da tu nije kraj, jer one nastavljaju rasti. U martu ove godine najniža cijena kvadrata bila oko 2.300 KM, o čemu je Capital tada pisao, a već danas gotovo da ga nema ispod 3.500 KM i to u širem centru grada.
- Cijene u Banjaluci su došle i do 6.000 – 7.000 maraka, koliko košta kvadrat na lokaciji Bijeli dvor koju gradi Malbašić. U zgradi Mladena Milanovića košta 4.500 KM, a po centru su kvadrati po 3.500 maraka do 4.000 maraka. Na periferiji su cijene već stigle do 3.500 maraka. Panorama, objekat Hidrokopa, je dostigao do 3.500 KM što pokazuje da će ove cijene na širem gradskom području još rasti. Mislim da kvadrat neće pojeftiniti, ali jeste bitno da stane. Trenutno skače svaki mjesec po sto maraka. Nadam se samo da će se već jednom stabilizovati, jer su neka poskupljenja opravdana, a neka nisu, po čemu se vidi da mnogi love u mutnom - kaže Jarić.
Obustaviti radove da trgovci razmisle
Direktor preduzeća Marković invest RM iz Laktaša Rade Marković kaže da građevinski sektor treba ozbiljno da razmisli o totalnoj, privremenoj obustavi radova.
- Treba razmišljati u pravcu da se radovi privremeno zaustave, mjesec do dva i da se smiri situacija jer je željezo i do tri puta skuplje nego prošle godine. Jednostavno ovo nema smisla, dajemo novac, a ne znamo gdje sve ovo vodi - kaže on.
Dodaje i kako bi cijena željeza u tom slučaju pala, jer ga, prema njegovom razmišljanju, ne bi imao ko kupovati.
- Ako kažemo da ćemo zaustaviti kupovinu željeza na 60 dana domaći trgovci će morati tražiti načina da spuštaju cijene. Znam da željeza ima na zalihama i da nema nestašice. Mi planiramo da radimo pozicije u koje ide manje željeza, a da one u koje treba da ga ode više, ostavimo za naredni period - zaključuje Marković.
Investitori ne mogu sami podnijeti trošak
Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže da je situacija u ovom sektoru veoma teška, a da su investori izdržali i preko svojih leđa pregurali prvi talas poskupljenja u kojem nisu mogli uticati na cijene koje su ranije definisane u ugovorima. Zato sada, mnogi od njih, povlače radikalne poteze kako bi opstali, zaustavljaju prodaju stanova u izgradnji.
- Situacija je i dalje neizvjesna jer su cijene definisane uvozom na koji mi ne možemo da utičemo. Veoma je teško definisati cijenu kvadrata danas. Ukazivali smo na to u proteklih godinu dana, a investitori su iznijeli teret poskupljenja do sada. Dio privrednika je povukao taj potez i obustavio prodaju, ali će ih mnogi sigurno slijediti ako ne dođe do stabilizacije - kaže Petrović.
On priča da se stanovi i dalje prodaju, da tražnja ne opada sa rastom cijena.
- Dobro je da tražnje ima, ali ona pokazuje da ljudi imaju zalihe novca i da žele da ga zaštite ulaganjem u nekretnine - kaže on.
Prije desetak dana, ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je na sastanku u Privrednoj komori Srpske da je građevinarstvo lokomotiva razvoja privrede, ali da se suočava sa problemom enormnog povećanja cijena materijala, opreme i sirovina, te poručila da je neophodno zaštititi ovu privrednu granu od stagnacije.
- To je usko posljedično vezano sa cijenom metra kvadratnog stambenih jedinica i poslovnih prostora. Prije poremećaja na globalnom tržištu cijena kilograma željeza iznosila je 0,90 KM bez PDV-a, a sada je cijena sa PDV-om za kratko vrijeme dostigla 2,40 KM - rekla je tada Golić.
Tagovi:
Ministarstvo za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS
Udruženje građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS
Privredna komora RS
Aragosta invest
Marković invest RM Laktaši
Rade Marković
Veljko Jarić
Mile Petrović
Srebrenka Golić
poskupljenje građevinskog materijala
prodaja stanova
novogradnja
klizna klauzula
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.