Crnoj Gori potrebni projekti OIE da odgovori na energetsku krizu - Značajan potencijal u hidro, solarnoj i energiji vetra

Da bi Crna Gora adekvatno odgovorila na energetsku krizu potrebno je da posjeduje dokumenta koja svaka država ima, a to je Strategija razvoja sektora energetike koja se usvaja periodično nakon određenog protoka vremena, kazao je, u intervjuu za Ecoportal, dekan Mašinskog fakulteta u Podgorici, prof. dr Igor Vušanović.

- Uočljivo je da su akcioni planovi u Strategijama razvoja energetike u Crnoj Gori do sada obično bili mrtva slova na papiru i da se na osnovu njih malo radi i preduzima. Ipak, novi projekti solarnih i vjetroelektrana koji su u najavi daju nam nadu da ćemo prevazići problem sa kojim smo trenutno suočeni, kao i uostalom čitav civilizovani svijet u Evropi, naročito u momentu kada su ratna dešavanja na istoku Evrope nakon invazije Rusije na Ukrajinu pokazala sve mane i slabosti situacije u kojoj zemlja ili grupe zemalja zavise samo od jednog energetskog dobavljača - istakao je Vušanović.

Crna Gora kao energetski zavisna zemlja, kako navodi, svake godine uveze značajne količine nedostajuće električne energije i 100% nafte i njenih derivata.

- Dakle, uticaj krize na našu ekonomiju zavisiće od uvoza koji je značajan. Trenutno, nakon prestanka rada Kombinata aluminijuma, ako je godina povoljna u smislu hidrologije, na granici smo da imamo suficit električne energije jer hidropotencijal dominira u našoj domaćoj proizvodnji sa nešto više od 50% ukupne proizvodnje energije. Iako u kratkim vremenskim intervalima u proljeće i jesen može biti suficita, kada se posmatra cijela godina ipak je potrebno oslanjanje na uvoz električne energije, jer oslanjanje isključivo na prirodu nije dovoljno racionalno. U Crnoj Gori postoji značajan neiskorišćen potencijal u hidro, solarnoj i energiji vjetra koji tek treba da bude upotrijebljen. Moram da naglasim da je u našoj javnosti primjetan snažan otpor, rekao bih nestručne javnosti, prema svim vrstama projekata OIE - ističe naš sagovornik.

Vušanović navodi i da bi nam u rješavanju energetske krize najbolje pomogle investicije u vjetar i sunce.

- U skladu sa Pariskim sporazumom za klimu iz 2018. godine, predviđeno je masovno odustajanje od projekata koji podrazumijevaju trošenje fosilnih goriva, prije svega uglja. Kriza u Ukrajini nam govori da ista situacija treba da bude i sa prirodnim gasom, koji je do krize u Ukrajini imao status tranzicijskog energenta, a koji će sada srećom rapidno izgubiti. Ostaju nam na raspolaganju dvije tehnologije: vjetar i sunce, koji su danas najprihvatljivije rješenje - pojašnjava on.

Kako ističe, interesantno je da sa krizom u Ukrajini nije došlo do povećanja investicijskih troškova za ova dva OIE energenta (solar i vjetar), što snažno ide u prilog njihovoj prednosti u odnosu na druge izvore energije, prije svega na nuklearnu energiju.

- Mnogi sada zagovaraju i razvoj nuklearne energije, pri čemu se zaboravlja da je potrebno najmanje 10 godina za puštanje u rad ovakvih objekata od momenta donošenja odluke o izgradnji, što je previše vremena kojeg nažalost nemamo u borbi protiv klimatskih promjena - objašnjava Vušanović.

Objašnjava da se iz energetskih bilansa koje objavljuju državne institucije, prije svega Ministarstvo ekonomije, može zaključiti da od ukupnih potreba za energijom Crnoj Gori nedostaje značajan dio koji je iznosio 36,00% u 2018. godini, 37,40 % u 2019. godini i čak 41,87% u 2020. godini.

- Dok se potrebe za biomasom i ugljem pokrivaju iz sopstvenih resursa, najveći uticaj na ukupni deficit energije u Crnoj Gori imaju naftni derivati i prirodni gas, koji su u 2020. godini činili 40,35% ukupnih potreba za energijom i koji se za potrebe domaćeg tržišta uvoze u potpunosti. Ovo podaci nam jasno govore da sa postojećim stanjem, Crna Gora nije energetski održiva i dovoljno nezavisna, pa su potrebne promjene za koje nemamo mnogo vremena i koje moramo brzo sprovesti. Strateški plan je potpuno izbacivanje uglja iz energetskih bilansa, kao i povećana elektrifikacija saobraćaja - ističe on.

Kako je rekao, u okviru naučnih istraživanja i korišćenjem savremenih softverskih alata za energetsko planiranje decidno je pokazano da Crna Gora može biti energetski potpuno nezavisna o uvozu do 2040. godine.

- Potpunom elektrifikacijom saobraćaja moguće je čak riješiti i zavisnost Crne Gore od fosilnih goriva, na način što će se ubrzano razvijati mreža stanica za punjenje električnih vozila i drugih vidova prevoza baziranih isključivo na električnoj energiji. Važno je napomenuti da bi povećanje potrošnje zbog prelaska na bezkabonski transport zahtijevalo svega 15-20% povećanja mrežnih kapaciteta, što je jak argument da se snažnije mora krenuti u razvoj bezkarbonskog transporta. Potrebno je u Crnoj Gori razvijati nacionalni i klimatski energetski plan koji je trenutno u izradi - zaključuje Vušanović.