Čak 130 preduzeća sa eksYU kapitalom u Srbiji - imovinu u drugim republikama prijavilo i oko 300 domaćih firmi i 6.000 srpskih građana
Na spisku preduzeća čija je aukcija obustavljena, a koja raspolažu osnivačkim kapitalom bivših jugoslovenskih republika trenutno je 89 firmi sa sedištem u Beogradu, dok se 41 preduzeće nalazi u unutrašnjosti Srbije.
Reč je o ukupno 130 firmi i njihova pretežna delatnost je trgovina, ali ima i transportnih, turističkih, ugostiteljskih i špeditereskih preduzeća.
Prestonica prednjači po broju preduzeća sa osnivačkim kapitalom bivših jugoslovenskih republika pa će tako, ako Slovenci i Hrvati dobiju deo `kolača` svojih nekadašnjih nekretnina, dobiti i zamašan poslovan prostor raspoređen u svim delovima grada.
U Beogradu svoje poslovne prostorije imaju preduzeća "Monting-atos", "Derma", "Šipad" - export-import" i "Šipad-komerc", "Drvokomerc", kao i "Rade Konačar - servis liftova", "Energopetrol", "Magros eksport-import", "Birostroj", "Koka", "Merkantile", "Adria komerc", "Transjušped", "Jugoton", "Beokut"....
Tu su još "Delta ring", "Naprijed", "TMS Trade", "Inter konim", "Nehaj", izdavačko preduzeće "Svijetlost", "Sholes", "Viadukt", "Atlas tours", "Nova mladost", "Feroelektro", "Dimedia group", "YU tim rent-a-car"...
U Novom Sadu smešteno je jedanaest, uglavnom trgovinskih firmi kao što su "Metalka Pan", "Interkomerc Export-Import", "Poljoopskrba", "Pan-grafika", "Autotrading-pan", "Jugoturbina", a tu su još i preduzeće za iznajmljivanje vozila, turizam i trgovinu "Unistours" i špedicija "Interpan".
U drugim gradovima Vojvodine takvih firmi je mnogo manje, pa tako u Subotici postoje cetiri - "Mercator", "Poljopskrba", "Voće-Subotica" i "Poljokop", u Pančevu tri - "Termomont", "Yupex" i "Pan-ton", u Rumi dve - "Zrno-Srem-Kop" i "Unipromet", dok se u Vršcu, Šidu, Baču, Adi, Irigu, Inđiji, Apatinu, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici nalazi po jedno takvo preduzeće ("Ratarstvo-Tovarnik", "Likatrans", "Industriji brusnih alata", "Kompas", "Krivaja-In", "Stogram").
U centralnoj Srbiji, tačnije u Kruševcu sa `jugoslovenskim kapitalom` je "Beoastra", a u zapadnoj Srbiji - Loznici i Malom Zvorniku je po jedna takva firma.
I Nišlije su svojim nekadašnjim sunarodnicima iz SFRJ omogućile da otvore 6 preduzeća - "Agrariu", "Inles", "Inter-best", "Frank-komerc", "Gorenje-servis" i "Koža-Plastiku".
Inače, u Agenciji za privatizaciju 25. jula prodato je 16 firmi koje su povezane osnivačkim kapitalom sa imovinom u bivšim jugoslovenskim republikama.
Reč je o firmama "Mirna trgovina", "Beoprevoz", "Hidrogradnja komerc", "Beoinduplati", "Yugradis", "Semenarna", "Elektrokovina", "Ključ komerc", "Kontinentalšped", Energo-beoinženjering", "Servis specijalnih vozila", "ATM", "Niš Herc", "Reko" iz Bora, "Inles komerc" iz Ćuprije, "Srpski opanak" iz Valjeva.
Kupci tih preduzeća, koja uglavnom imaju nekretnine, odnosno kancelarije i poslovni prostor u Beogradu, ali i u unutrašnjosti nisu bili previše uznemireni činjenicom da kupuju firme koje mogu da budu predmet spora između Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Sa druge strane, podatke o imovini srpskih preduzeća u bivšim republikama SFRJ prikupljalo je svojevremeno naše Savezno ministarstvo pravde.
Prema toj evidenciji, imovinu u drugim republikama prijavilo je oko 300 preduzeća iz Srbije i oko 6.000 građana. Kada je reč o stanarskim pravima, broj onih koji potražuju se procenjuje na oko 60.000.
U grupi srpskih firmi koje su imale imovinu u Hrvatskoj su se između ostalih našli i "Elektronska industrija Niš", "Vinožupa" Aleksandrovac, "Tigar" Pirot, "Sintelon" Bačka Palanka. Tu su još "Genex", "Inex", "Jugobanka" i "Centrotekstil".
Procene su da je vrednost imovine srpskih firmi na teritoriji Hrvatske u momentu raspada bila 1,8 milijardi EUR, a njihove u Srbiji oko 800 mil EUR.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je u 21. avgusta da će do daljnjeg biti obustavljena aukcijska prodaja preduzeća sa osnivačkim kapitalom bivših SFRJ republika, po osnovu Uredbe koju je donela prethodna tehnička vlada, dok je ne prouče eksperti za sukcesiju. Zbog te Uredbe u više navrata protestovale su Slovenija i Hrvatska, tražeći njeno povlačenje.