Privatne investicije i smanjenje neformalnog sektora su garant održivog rasta

Region Zapadnog Balkana ima velike šanse za održivi i dugoročni rast, pored evidentnog koji se već bilježi na kratak rok, poručeno je sa panela o efikasnosti sistema upravljanja javnim investicijama koji je održan u okviru Regionalnog samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava.

Posebno bitno za održivi rast u cijelom regionu su privatne investicije i kritična masa u tom dijelu, ali i smanjenje neformalnog sektora.

Sebastian Sosa, šef kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Zapadni Balkan kazao je da je za region Zapadnog Balkana pitanje održivog rasta od ključnog značaja, kako bi se obezbijedila konvergencija ka EU.

- Neke države su se dobro oporavile od negativnih šokova, ali je osnova da morate imati reformsku agendu za intfrastrukturu, jer su problemi uglavnom slični kod svih zemalja u regionu - kazao je on.

Kao ključni organičavajući faktor rasta on vidi pitanje neformalnog sektora.

- Neformalni sektor je u poređenju sa drugim zemljama relativno veliki u regionu. Firme u neformalnom sektoru manje investiraju, manje zapošljavaju, manje su produktivne od onih u formalnom, pa reforme treba fokusirati na to da se resursi prebace u formalni sektor - kazao je Sosa.

Kao posebno važnu oblast on vidi podsticanje investicija u cijelom regonu, jer treba podstaci lokalane privatne investicije, ali je dodao da "još uvijek ne vidimo veliku kritičnu masu lokanih investitora".

On je ocijenio da se, ipak, preko jedne trećine javnih resursa koje se troše na javne investicije u regionu gube zbog neefikasnosti u raznim procesima, zbog lošeg upravjanja infrastrukturom, pa okvir za javne investicije iziskuje poboljšanja.

Nicola Pontara, šef kancelarije Svjetske banke za Srbiju ocijenio je da male ekonomije ne mogu same da funkcionišu, već moraju da se tržišno integrišu.

- EU sada stavlja na sto neke elemente jedinstvenog tržista, tzv. zelene linije, to ja sjajna prilika vezivnog tkiva - kazao je on.

Pontara je ilustrovao šansu za rast stanjem na granici, jer je, kako kaže, došao iz Srbije u Crnu Goru i primijetio da teretni kamioni čekaju u redovima po 4, 5 sati.

- Izačunali smo, u vezi tih dugih redova kamiona na granici - da ako za 3 sata smanjite to čekanje kamiona - dobijate 4 do 5 odsto rasta, a za deset godina bi to konkretno bilo i do pola procenta rasta BDP-a svakoj od ovih zemalja - navodi.

Pontara je ocijenio da je zadovoljavajući prosječni rast ekonomija Zapadnog Balkana u proteklih 20 godina, od oko 3-4 odsto BDP-a.

- To je dobro, i jeste za poštovanje, jer neke razvijene industrijske zemlje to nemaju. Ipak, region ima potencijal za stope rasta i do 6 ili 7%, i time bi se smanjilo vrijeme konvergencije prosječnih dohodaka po glavi stanovnika ka onima u EU. Zato treba držati makroekonomsku stabilnost, jer nema održivog rasta bez toga. Treba biti svjestan da tranzicija ipak nije završena do kraja, te treba sprovesti i drugi dio reforme, jer još uvijek postoji veliki uticaj državnih preduzeća. Treba podstaći trgovinu, podstaći ljudski kapital - više žena i mladih ljudi, te zatvoriti institucionalni jaz sa tržištima EU - nabrojao je Pontara uslove za održivi rast u regionu, uz napomenu da obavezno treba iskoristiti zelenu tranziciju, što nije lako.

Dušan Vujović, član Predsjedništva Saveza ekonomista Srbije je ocijenio da je kod pitanja rasta dobro imati kratkoročne uspjehe, ali ih treba pretočiti u dugoročne i održive, jer strukturni ponderi opredjeljuju moguću stopu rasta na duži rok.

- Stvari se ne dešavaju preko noći i same od sebe, i sve je rezultat upornog rada na reformama. Region treba da ide naprijed, Crna Gora ide velikim koracima naprijed, i ostali mogu da je slijede, što brže - to bolje - ocijenio je Vujović, koji je moderirao ovom sesijom.

Zdravko Marić, bivši ministar finansija Hrvatske, govorio je o tome kako u regionu koristiti evropske fondove i privlačiti direktne strane investicije, pri čemu se bazirao naiskustvima Hrvatske.

- Pretpristupni fondovi se multiplikuju onog časa kad uđete u fazu evropskih integracija. Od 2013. do danas, od kada je Hrvatska ušla u EU, kada uporedite koliko je uplatila u budžet EU i koliko je sredstava povukla - 15 mlrd EUR je u plusu, dakle ona je neto primalac sredstava - kazaoje Marić i podsjetio da je tu bitna i dinamika, koliko vam je vremena potrebno od pregovaranja, do ugovaranja, verifikovanja i povlačenja sredstava.

Kao posebno važan, on je pomenuo program EU nove generacije, koji su čelnici EU dogovorili, sa naglaskom na nacionalnim programima oporavka i otpornosti.

- Uloga države i javnih vlasti je da stvara okvir jednak za sve, gdje treba da čuje glas ljudi iz privrede, jer nije samo cilj napuniti budžet, nego i zaštititi sve one koji pune tu blagajnu, da ne bi kidali granu na kojoj sjede - ocijenio je on, i zaključio da Hrvatska podržava aspiracije zemalja u euro integracijama, jer su sve to oni već prošli.