U Crnoj Gori nema podataka o uticaju tekstila na zagađenje

Tekstilni otpad predstavlja sve veću prijetnju po životnu sredinu i zdravlje ljudi, a zanemarivanjem otpada od tekstila ne može se govoriti o uspostavljanju integralnog i cjelovitog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori, ocijenjeno je na konferenciji "Otpad od tekstila – rastući ekološki problem i/ili šansa za zeleni biznis".

Sa konferencije koju je organizovao Centar za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica (UDG), poručeno je da se obim problema koji postoji po pitanju tekstilnog otpada u Crnoj Gori može samo pretpostaviti, jer na državnom nivou nema relevantnih podataka.

Direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović istakla je da u Crnoj Gori ne postoje podaci o količinama odbačenog tekstila i načinima njegovog tretmana i odlaganja, kao ni o njegovom uticaju na zagađenje životne sredine.

- Niti postoji izgrađena svijest građana o štetnosti nepropisnog odlaganja nekorišćenog tekstila i negativnih efekata "brze mode" i konzumerizma - rekla je Vojinović.

Ona je kazala da je u Evropskoj uniji (EU) tekstil treći najveći uzročnik pritiska na vode i zemljište, kao i da se nalazi na petom mjestu po upotrebi sirovina i emisiji gasova s efektom staklene bašte. Kako je kazala, evropska potrošnja tekstila je četvrti po redu najveći zagađivač životne sredine, pa se oko 5,8 miliona tona tekstila odbaci svake godine.

Statistička ekspertkinja Gordana Radojević je, predstavljajući rezultate istraživanja koje rađeno u okviru projekta "Mladi za održivi i cirkularni tekstil", kazala da 85.2 procenata ispitanika smatra da tema otpada od tekstila nije dovoljno zastupljena u javnosti.

- Činjenica da 34% ispitanika smatra da se otpad od tekstila u Crnoj Gori odlaže na obale rijeka/mora i na pristupnim putevima, upućuje na neophodnost sprovođenja mjera za smanjenje odlaganja tekstilnog otpada na nedozvoljenim mjestima i promovisanja održivijih načina postupanja sa odjećom i obućom - rekla je Radojević.

Kako je dodala, istraživanje je pokazalo da donacija korišćene garderobe socijalno ugroženom stanovništvu nije prisutna u dovoljnoj mjeri, i to prema mišljenju 83% ispitanika.

- Priznanje većine ispitanika (73%) o nepotrebnoj odjeći i obući u vlastitim plakarima je važno na putu ka promjeni potrošačkih navika - naglasila je Radojević.

Prema njenim riječima, značajan broj ispitanika otvoren je za kupovinu korišćene garderobe (38.6 %), iako većina njih još uvijek preferira kupovinu nove odjeće.

- Pozitivnim je ocijenjeno to da većina ispitanika (53.3%) želi izmijeniti svoje lične postupke u cilju smanjenja otpada od tekstila - istakla je Radojević.

Predstavnica UNDP-a Dženana Šćekić je, osvrćući se na rezultate projekta "Mladi za održivi i cirkularni tekstil", ukazala na važnost dalje podrške UNDP-a projektima koji imaju za cilj osnaživanje mladih i razvoj inovativnih ideja koje su u skladu sa EU vrijednostima i standardima.

Predstavnica Glavnog grada Ivana Saveljić ukazala je na značaj projekta za dalji zeleni razvoj Podgorice.

Izvršni direktor Fonda za zaštitu životne sredine Draško Boljević predstavio je finansijske mogućnosti koje ta institucija nudi lokalnim samoupravama u cilju rješavanja problema upravljanja otpadom. On je ukazao na važnost ubrzanog donošenja podzakonskih akata na osnovu Zakona o upravljanju otpadom, kako bi Fond bio u mogućnosti da pruža još značajniju finansijsku pomoć u važnoj oblasti kao što je oblast upravljanja otpadom. Kako je rekao, uz podršku Fonda, u narednom periodu će biti sanirana 61 neuređena deponija u Crnoj Gori.

Predstavnica Privredne komore Milena Rmuš istakla je važnost postepenog prelaska privrede Crne Gore na cirkularnu ekonomiju.

Ona je ukazala na specifičnosti i izazove takve tranzicije, ali i benefite koje ona može da donese u smislu poboljšanja konkurentnosti crnogorskih preduzeća.

Studentkinja Univerziteta Donja Gorica Iva Nišavić govorila je o svom iskustvu kroz učešće u projektu "Mladi za održivi i cirkularni tekstil", navodeći da je stekla nova znanja i izmijenila navike u odnosu na odabir garderobe i odlaganja tekstilnog otpada.

Kako je saopšteno iz Centra za klimatske promjene, konferencija je organizovana u okviru projekta "Mladi za održivi i cirkularni tekstil", koji je podržan u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2, finansiranog od strane EU, a koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa lokalnim samoupravama, u ovom slučaju Glavnim gradom Podgorica.

Na Konferenciji je prikazan i film na temu otpada od tekstila.