NavMenu

Elektroprivreda planira da gradi i VE Gvozd 2 - U pripremi dokumentacija za HE Kruševo, očekuje se raspisivanje javnog poziva

Izvor: Forbes Crna Gora Srijeda, 15.05.2024. 15:39
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/TeeFarm)Ilustracija
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) vjerovatno će u julu početi da gradi vjetroelektranu (VE) Gvozd, a u planu je i gradnja Gvozda 2 od 30 megavata (MW), najavio je predsjednik Odbora direktora državnog elektroenergetskog preduzeća, Milutin Đukanović.

- Po našoj projekciji, trebalo je da počne prije godinu. Nažalost, imali smo problema oko dobijanja određenih dozvola. Neću sad pričati priču o ugrožavanju slijepih miševa, oko sječe šuma… Uglavnom, to se sad sve prevazišlo. Raspisani su tenderi. Mislili smo da bi trebalo da krenemo krajem maja, ali ćemo morati to odložimo za 13. jul kada ćemo biti spremni da počnemo zemljane radove. To bi počelo krajem maja, ali jedan tender je poništen, baš taj javni poziv za izvođača zemljanih radova, to je ogromni posao. Evo, za sada 13. jul figuriše kao datum. Neki detalji, koji možda i nijesu suštinske prirode, mogu da prolongiraju određene procese, ali što se tiče Elektroprivrede Crne Gore, neće biti problema. Ali čitava država i lokalna samouprava, prije svega državni organi, i oni moraju da rade zajedno sa nama, sinhronizovano, da bi što prije pokrenuli izgradnju novog vjetroparka Gvozd, evo, ekskluzivno, možda će se raditi odmah još 30 MW Gvozda 2 - kazao je Đukanović.

On je u intervjuu za Forbes Crna Gora najavio i druge značajne investicije, kao što su ugradnja osmog agregata u Hidroelektrani (HE) Perućica od 54 MW, prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac, zatim tunel Krupac-Slano, što će značajno povećati proizvodnju.

Plan EPCG je i da izgradi HE Kruševo za koju se sprema dokumentacija.

- Za Kruševo mislimo da nema nikavih problema, rade se ispitivanja, treba da se raspiše javni poziv, spremamo dokumentaciju, očekujem već da će sredinom naredne godine tehnička dokumentacija za izgradnju HE Kruševo biti već na nivou dokumentacije koju imamo za Komarnicu - naveo je

Govoreći o HE Komarnici, kazao je da je stav Elektroprivrede sa stručnog aspekta da treba da se gradi hidroelektrana Komarnica.

- U svakom slučaju to će biti politička odluka, jer ipak politika sagledava sve moguće aspekt, sad će stručnjaci i eksperti da zamjere, ali ona ipak posmatra širi kontekst. Lično mislim da to treba na referendumu da odluče građani Šavnika i Plužina ili Žabljaka ili čitave Crne Gore, to je već stvar dogovora, ali sa stručnog aspekta Komarnicu treba graditi - istakao je.

Na pitanje da li će se, ako bude poništen tender za solarnu elektranu na Briskoj gori, Elektroprivreda javiti na novi javni poziv, Đukanović odgovara da Elektroprivreda uvijek želi da radi i gradi, što je više moguće.

- Vidjećemo kakvi su uslovi tendera, mislim da nema razloga da EPCG ne učestvuje i na tom javnom pozivu. Mislimo da je to dobro za čitavu državu, ukoliko državna kompanija učestvuje na tim javnim pozivima. Ponavljam još jednom, treba graditi nove izvore električne energije. Nažalost, 40 godina mi nismo napravili 1 MW novih izvora električne energije. Nije to lako sustići, ali ja sam ubijeđen do kraja ove godine i sve sa ovim novim projektima, a ima ih i još, i ugradnja osmog agregata na HE Perućica od 54 MW, prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac, pa onda taj tunel koji se čeka 40 i više godina, tunel Krupac-Slano, to bi isto moglo da podigne značajno proizvodnju. I osim ove poslovne filozofije koju smo uspostavili u projektu 3000 plus i 500 plus, koja danas dominira, možemo slobodno reći, ne u ovom regionu, nego i u čitavoj Evropi, da je to jedan od pobjednika zelene tranzicije, takođe druga poslovna politika da se hidroenergetska infrastruktura koristi za izgradnju solarnih elektrana. Takođe, sve više se potvrđuje mišljenje eksperata iz oblasti energetike, da je Nikšić Bogom dan, jer HE Perućica je najbliža Nikšiću, tamo imamo 330 MW, brzo ćemo imati i 380 MW, imamo sedam agregata, imaćemo i osmi, mislimo da kad ne radi Perućica, kad nema dovoljno vode, potencijal sunca treba koristiti - istakao je.

Govoreći o Željezari Nikšić, čiju je imovinu kupila EPCG, rekao je da imovina fabrike sada mnogo više vrijedi nego što je plaćena, ona ima potencijal za priključenje solarne elektrane od 60 MW i neki investitor bi samo za taj potencijal izdvojio najmanje 15 mil EUR.

- Takođe, van Željezare postoji zemljište koje je ovom procjenom kvalifikovano kao najniža vrsta, međutim, značajan dio toga zemljišta postaće gradsko-građevinsko zemljište. Konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za izgradnju stambenog poslovnog kompleksa Sunčani grad završen je 30. aprila i tu ćemo imati tržne centre i možda izgradnju od 500 do 1.000 stanova i ta zemlja će imati mnogo veću vrijednost - kazao je.

I bilo bi dosta, navodi, samo da realizuju ta dva projekta - solarnu elektranu i Sunčani grad.

- A što se tiče Željezare, ona zavisi od puno faktora i Agencija za zaštitu konkurencije, je donijela odluku, ja nemam ništa protiv te odluke, da ne može država da organizuje novu proizvodnju, da bi se to smatralo državnom pomoći. Imamo jedan žal što Agencija to nije ranije donijela jer je menadžment Željezare, taj početni, gajio iluziju da bi mogla da se pokrene proizvodnja čelika i obrada čelika i puno su se tome posvetili. Iz tog razloga su zanemarili neke djelatnosti koje su mogle da rade i bez pokretanja proizvodnje čelika i mi sad baš krećemo da pokrenemo te aktivnosti - izrade konstrukcija, određeni pogoni Željezare mogu da učestvuju u remontima Termoelektrane Pljevlja, HE Piva i Perućica - kaže Đukanović.

Prema njegovim riječima, već je završen i usvojen elaborat za izradu armirano-betonskih stubova.

- Takođe da ne bismo više plaćali eksterno obezbjeđenje jer je privreda dužna da čuva svoju imovinu, dio zaposlenih Željezare je završio i određene kurseve da bi mogli da preuzmemo i to obezbjeđenje. Znači, moglo bi da ima posla u Željezari bez pokretanja osnovne djelatnosti, ali to ne ide lako i jednostavno jer moramo da izvršimo prekvalifikaciju radnika. Razumijemo nestrpljenje javnosti da se odmah ispostave rezultati, mi uvijek možemo da vratimo uloženi novac ako se opredijelimo za opciju da prodamo Željezaru sa sve solaranim potencijalom i takođe da vratimo novac koji bi pokrio dosadašnje troškove i da nam ostane desetak miliona profita da bismo mogli da kažemo poslije 24 mjeseca - mi smo zaradili deset miliona. Mislim da treba Željezari dati šansu, ovo poslovodstvo Elektroprivrede će se boriti da se realizuju ti poslovni procesi koji bi mogli da učine Željezaru stabilnom. Mislim da je opasno izdvojiti 60 mil EUR ulaganja i mislim da je dobra ova opcija koju smo sad spremili - izdavanje u zakup objekata Čeličane i Kovačnice - ako se javi investitor, ozbiljan investitor koji želi da pokrene proizvodnju čelika i obradu čelika, mislim da bi to bile sjajne vijesti za Elektroprivredu, za sve građane Nikšića, u krajnjem i sve građane Crne Gore - poručio je Đukanović.

Govoreći o Bilećkom jezeru, kazao je da postoji raspoloženje da se vrši valorizacija potencijala tog jezera i da je arbitraža sa Republikom Srpskom krajnja opcija.

- Ako se i pobijedi na arbitraži, to će dugo da traje, imamo izvrsne odnose sa Elektroprivredom Republike Srpske (ERS). Postoji raspoloženje da se vrši valorizacija potencijala Bilećkog jezera. Da li će to biti solarne elektrane na Bilećkom jezeru, reverzibilna elektrana… U svakom slučaju moramo da napravimo sinhronizaciju sa ERS i mislim da bismo korišćenjem potencijala Bilećkog jezera na adekvatan način, osim energetskog potencijala koji je neosporan, moglo bi da se riješi u značajnoj mjeri i vodosnabdijevanje crnogorskog primorja i tome se i te kao posvećujemo, a moraćemo iz dana u dan i sve više - naveo je.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.