Sjever bez dana ski sezone, traži pomoć države - Ministarstvo priprema plan

Odbor je razmotrio i temu aviodostupnosti Crne Gore i informaciju o poslovanju u turizmu tokom 2023. godine.

Zamjenik predsjednika Odbora Luka Bulatović kazao je da je uspješna prošlogodišnja ljetnja sezona uticala na dalji oporavak turizma u Crnoj Gori, sa zabilježenih 2.613.306 dolazaka turista (20% više nego u 2022. godini i za 1% manje u odnosu na 2019.), koji su ostvarili 32% više noćenja nego 2022. godine ili za 13% nego 2019. godine.

- Ukupni prihodi od turizma u 2023.godini, prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznose 1,515 mlrd EUR i veći su za 44% u odnosu na 2022. godinu, odnosno veći za 38% u odnosu na 2019. godinu. Prihodi su ostvareni kroz povećanje cijena na valu inflacije. Stopa zauzetost hotela se kreće u rasponu od 26,3% u novembru do 78,9% u avgustu. što ukazuje na visoku sezonalnost i da u Crnoj Gori egzistira model masovnog ljetnog turizma po višim cijenama, ali sa nešto manjom zaradom jer su troškovi poslovanja veći. Investiranje je otežano jer su kamatne stope više, a neizvjesnost je visoka na kratki i srednji rok - kazao je Bulatović.

Ako posmatramo ukupne pokazatelje koji prate realizaciju zimske sezone 2023/2024, ne smijemo zaboraviti na veliki broj gostiju koji je posjetio naša primorska mjesta tokom novogodišnjih i božićnih praznika. Najposjećenija je bila Budva, ali i ostali gradovi na primorju su bilježili odličnu posjećenost i boravak više gostiju u poređenju sa prethodnom godinom. Međutim, zimska turistička sezona u ski centrima ove godine praktično nije ni postojala, a zimski centri i turistička privreda su pretrpjeli velike štete nastale usljed nedostataka snježnih padavina.

- Na skijalištima nije bilo niti jednog skijaškog dana što je nezabilježen slučaj. Velika sredstva koja su uložena za pripremu zimske sezone koja nije ni započela, ugrožavaju tekuće poslovanje skijališta. Upitna je i priprema ljetnje sezone na sjeveru Crne Gore, koju privrednici teško mogu da finansiraju iz sopstvenih prihoda - rekao je Bulatović.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vuk Žižić istakao je u uvodnom obraćanju da dobra priprema i na vrijeme preduzete aktivnosti mogu da doprinesu stvaranju preduslova za nesmetano odvijanje sezona i postizanju zadovoljavajućih rezultata. Kako je naveo, shodno takvom pristupu, Ministarstvo nadležno za poslove turizma, već duži niz godina koordinira pripremu i Vladi dostavlja na usvajanje Plan pripreme ljetnje sezone.

- Intencija je da institucije i preduzeća na državnom i lokalnom nivou prepoznaju svoju ulogu u formiranju dobro poslovnog ambijenta, što će rezultirati povećanjem prometa i boljim finansijskim efektima od turizma u cjelini – poručio je on.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu značajno učešće turizma u BDP-u naše zemlje, uspješna sezona je stimulans i pokretač cijele ekonomije.

- U toku je komunikacija sa svim uključenim subjektima i finalizacija Plana, a isti će biti dostavljen Vladi na usvajanje do kraja marta. Kroz Plan će se dati presjek aktivnosti koje će biti realizovane prije, ali i tokom same sezone, a koje će doprinijeti nesmetanom odvijanju sezone koja nesporno utiče na zadovoljstvo naših turista - kazao je Žižić.

On je istakao da su, shodno inputima koji su dostavljeni od strane nadležnih institucija i preduzeća, planirane brojne aktivnosti koje se odnose a infrastrukturne radove (saobraćajnu i vodovodnu infrastrukturu, bolje elektro-snabdijevanje), diverzifikaciju turističke ponude, bolju dostupnost destinacije, a posebno aviodostupnost jer je to od presudnog značaja za našu destinaciju, potom zapošljavanje gdje se suočavamo sa brojim izazovima, posebno kada je riječ o sezonskom zapošljavanju, ali neizostavno i promociju svega onoga što naša destinacija ima da ponudi turistima.

Navodi da je realizacija aktivnosti i samo odvijanje sezone u fokusu rada Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona, te se stoga planira održavanje sjednica ovog tijela u kontinuitetu. Takođe, ističe Žižić, kroz rad Koordinacionog tijela preduzimaće sve mjere i radnje na prevazilaženju eventualnih problema, što je bila praksa i prethodnih sezona, a dobre prakse treba i dalje unapređivati ulaganjem dodatnog napora.

- Nadamo se da će problema i izazova u realizaciji biti sve manje, ali moramo biti spremni i na njih, jer se sve ne može unaprijed planirati i predvidjeti. Važno je da odgovorno pristupimo svom poslu i da zajedničkim naporima pronalazimo rješenja - poručio je on.

Anđa Vukčevic Zorić iz Ski centra Vučje istakla je da su brojna skijališta pretrpjela ogromnu štetu kada je u pitanju zimska turstička sezona. Prema njenim riječima, uloženi su veliki napori, značajna finansijska sredstva i dodatna radna snaga u pripremi zimske sezone, a posljedice nepostojanje iste proizvele su velike posljedice.

- Neophodno je sada planirati sledeću zimsku sezonu, a ne u septembru. Apelujem na Vladu da pronađe način kako bi se ublažile posljedice nedostatka snježnih padavina - kazala je ona, dodajući da se takođe mora više razgovarati o klimatskim promjena a u skladi sa tim planirati.

Istakla je i od izuzetnog značaja raditi na poboljšanju putne infrastrukture, posebno na sanaciji i rekonstrukciji puta ka Vučju.

Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kazao je da je svima jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog.

- Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi - istakao je on.

Kako je naveo, obratili su se resornom ministarstvu za finansijsku podršku, kako bi djelimično nadoknadili gubitke, te da se nadaju pozitivnom odgovoru.

Tanja Vukić iz Skijališta Crne Gore kazala je da su se i oni obratili Ministarstvu turizma, jer bez njihove pomoći neće dalje moći da funkcionišu.

- Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finanisijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli, i nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret - istakla je ona.

Potpredsjednik Privredne Komore Dragan Kujović apostrofirao je da je pomoć ski centrima definitivno neophodna nakon ovakve zimske sezone, te da treba hitno reagovati.

Ana Tripković Marković, izvršna direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) istakla je da je zadatak Nacionalne turističke organizacije njegovanje imidža naše države kao poželjne turističke destinacije, naglasivši da se gro aktivnosti NTO sprovodi sa predstavnicima turističke privrede.

Od brojnih aktivnosti u prethodnoj godini, izdvojila je one najznačajnije, kao što su uspješno završena procedura za digitalnu kampanju, najveću do sada, a čiji je trenutni fokus na tržišta Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Takođe je istakla realizaciju kampanje sa BBC world i TV dosegom od 12 miliona ljudi, kao i Travel show u Njujorku.

Kada je u pitanju avio dostupnost istakla je da je NTO prošle godine radila na nizu podsticajnih mjera, te usklađivanju Zakona o turizmu i zaštite konkurentnosti, istakavši saradnju sa Jet2 holidays.

- Spremni smo da opet raspišemo konkurs za podsticajne mjere, ali će sve to zavisiti od sredstava sa kojima budemo raspolagali - kazala je Tripković Marković.

Ivan Radević, direktor turističke organizacije Berane osvrnuo se na brojne rekonstrukcije puteva koje ugrožavaju turističku sezonu, s obzirom na to da su brojni djelovi zatvoreni već duži period.

- Putni pravac iz Srbije prema Beranama i Rožaju mora se što prije staviti u funkciju, kako bi sjever bio povezan sa Jugom i kako bismo spremni dočekali turističku sezonu - kazao je on, dodajući da bi resorno Ministarstvo trebalo dodatno da se angažuje po tom pitanju, te da bi rekonstrukcije puteva trebalo raditi fazno.

Purko Ivančević, Mac Sun D.M.C. Montenegro smatra da je Crnoj Gori nophodno posebno ministarstvo turizma, kako bi se obezebijedo dobar destinacijski menadžement i upravljanje turističkim proizvodom na pravi način. On je pohvalio rad NTO, koja je, kako navodi, jedan od najjačih instrumenata u povezivanju turističkih destinacija i osvajanju novih tržišta.

Emil Kukalj, predstavnik Udruženja turističkih agencija apostrofirao je važnost uvođenja bezviznog režima za određena emitivna tržišta, kao što su, Egipat, Saudijska Arabija, Maroko, Kazahstan i Uzbekistan. S tim u vezi, apeluje da se Ministarstvo vanjskih poslova što prije izjasni o ovom pitanju i donese odluku u što skorijem roku.

Državni sekretar Ministarstva turizma Vuk Žižić odgovorio je da su nedavno imali sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova, te da se konačna odluka očekuje brzo. On je istakao da su u pitanju emitivna tržišta koja su na crnoj listi EU, te da se zbog mogućih zloupotreba moraju konsultovati i Uprava policije i MUP.

Emil Kukalj je takođe ukazao na problematičnu odluku o povećanju naknada za turističke kombije i autobuse u Opštini Kotor, istakavši da povećanje cijena u sred turističke sezone izlaže agencije dodatnim troškovima, te da samo povećanje nije sporno, već to što su oni svoje aranžmane ugovorili u prošloj godini po tadašnjim cijenama.

- Nismo protiv povećanja cijena, ali se promjene moraju najaviti bar godinu dana unaprijed i apelujemo da se sa promjenom cijena počne od 1. januara 2025. godine - poručio je on.

Željka Popović iz Niki beach govorila je na temu uređenja vodenog terminala Aerodroma Tivat koji se nalazi na svega 9 km udaljenosti od njihovog rizorta.

- Ukoliko bi se sprovelo adekvatno uređenje vodenog terminala, naš rizort bi i vodenim putem, transportom u trajanju od samo 5do 7 minuta, bio povezan sa aerodroom Tivat, a rizort svakako planira sopstveno korišćenje dva plovila koji se u toku sezone stavljaju gostima na raspolaganje kao boat shuttle - kazala je Popović.

- U samom piku sezone transport drumskim putem do našeg rizorta može trajati i preko 45 minuta, što definitivno ne pogoduje imidžu našeg objekta, a ni same destinacije. Za nas bi bilo izuzetno važno ukoliko bi došlo do uređenja uređenjen vodenog terminal I prilaza od aerodromske zgrade do vodenog terminala, do početka ljetnje sezone, kada je frekvencija i drumskog saobraćaja u zoni aerodroma Tivat izuzetno visoka, posebno imajući na umu planiranu rekonstrukcija saobraćajnice u tom potezu - zaključila je Željka Popović

Nikola Kasalo iz Beppler&Jacobson Montenegro doo, iznio je problem rekonstrukcije Mediteranske ulice u Budvi, koja onemogućava nesmetan prolaz turistima i gostima do hotela, te apelovao da se ovo pitanje riješi.

Dragan Popović iz kompanije ToMontenegro, kazao je da nacionalni avio prevoznik nastoji da u dogovoru sa NTO definiše planove letova prema važnim emitivnim tržištima. On je podržao inicijativu turističkih agencija da se omogući kratkoročni bezvizni režim za pojedine države koje su veoma interesantne za crnogorsku destinaciju i uspostavljanje čarter linija. Ističe da je potrebno dodatno ulaganje u nacionalnog avioprevoznika koji ima plan da ove godine leti sa pet aviona na 17 destinacija, te da takođe dodatno razvija cjelogodišnje linije.

Dejan Pižurica, generalni direktor Direktorata za vazdušni saobraćaj smatra da je potrebna strategija za ovu oblast koja je vrlo bitna za razvoj turizma. Izrada Strategije vazdušnog saobraćaja doprinijeće boljem povezivanju sa turističkim tržištima i inputi o željenim destinacijama su dobrodošli i od Privredne komore. On je ukazao na velike izazove konkurentnosti sa aerodromima u Tirani i Dubrovniku, te da se traži model koji će i pored njih privlačiti dodatne putnike prema Podgorici i Tivtu.

Vladan Drašković, direktor Aerodroma Crne Gore kazao da je funkcija aerodroma u konceptu avio povezanosti veoma važna, ali ne i svemoguća. On je istakao da su najave za ovu godinu optimistične, te da će oba aerodroma biti povezana sa oko 80 destinacija, odnosno po 40 sa svakog aerodroma.

- Aerodromi u Crnoj Gori stalno rade na jačanju avio dostupnosti. Prošle godine imali smo 2,5 miliona putnika,a kada je riječ o privlačenju avio kompanija, operativni i cjenovni faktori su ključni - poručio je on.

Kada je u pitanju rad aerodroma 24/7, kazao je da je tehnički moguće da oni rade na taj način, ali komercijalno nije isplativo. Kako je naveo, napravljena je analiza koštanja i rezultat bi bilo poslovanje s velikim minusom. Prema njegovim riječima, država je destinacija, a ne aerodromi.

- Razvoj strateškog pristupa je neophodan, uključujući podjelu investicija, opremanje terminala i jačanje infrastrukture - kazao je Drašković.

Govoreći o problemu noćnog slijetanja u Tivtu, kazao je da je ono trenutno nemoguće zbog nedostatka infrastrukture, a odgovarajući na pitanje o davanje aeordroma u koncesiju, istakao je da će odluka će biti donesena nakon detaljne analize.

Leonarda Dedić iz hotela Chedi kazala je da poseban fokus treba staviti na zapadna tržišta i SAD, jer su to turisti koji ne gledaju na cijenu proizvoda već na kvalitet. Istakla je da treba pronaći način avio povezivanja sa tim tržištima, kako ne bi zavisili od aerodroma u Dubrovniku i turoperatora. Smatra da je od krucijalne važnosti što prije izraditi Strategiju avio dostupnosti.

Savo Martinović, hotel Maestral istakao je da treba pokrenuti pitanje koncepta funkcionisanja nacionalne avio kompanije, koja ne može funkcionisati bez podrške države, te da je neophodno pronaći zakonit način na koji država može pomoći nacionalnom avio prevozniku.

- Bez snažne nacionalne avio kompanije, turizam se ne može razvijati. Mora se što hitnije riješiti status nacionalnog avio prevoznika i način njegovog funkcionisanja, kao i obezbjeđivanje osnovnih sredstava za rad - poručio je on.

Takođe je istakao da je neophodno naći neki model privatno javnog partnerstva kako bi se finansirala nabavka aviona i našlo održivo rješenje, te riješiti pitanje davanja aerodroma u koncesiju.

Ivana Gajević iz hotela Ramada poručila je da je učešće svih aktera ključ za razvoj turizma u Crnoj Gori i jedini način da se svi ambiciozni ciljevi ostvare, te da se samo sinergijskim djelovanjem donosilaca odluka i turističkih poslenika mogu riješiti problemi i barijere u poslovanju.

Turistički privrednici su istakli da u saradnji sa ministarstvom saobraćaja treba provjeriti zakonska rješenja i praksu u pogledu prevoza hotelskih gostiju do aerodorma u Tirani i Dubrovniku i inicirali organizovanje javnog (autobuskog) prevoza od i sa aerodroma Tivat i Podgorica.

Sekretarka Odbora Sanja Marković upitala je u kojoj fazi izrade je novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu.

Maja Kovačević, kazala je da je Zakon, zbog promjene vlasti, vraćen iz skupštinske procedure i da će biti razmatran u trećem kvartalu ove godine, te da postoji prostor za dodatne sugestije turističke privrede na njegov tekst.