I firme i građani se jeftinije zadužuju od države

Posljednje zaduženje Vlade kod Dojče banke, njen je veliki neuspjeh jer se mogla zadužiti jeftinije kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji bi zahtijevao ono što je Crnoj Gori trenutno treba - racionalizacija u javnoj potrošnji. Uz to, od 2010. godine država se skuplje zaduživala onda kada smo imali bolji međunarodni rejting nego kad je on bio znatno lošiji.

To je za Vijesti kazao finansijski konsultant Goran Knežević.

Vlada je ove sedmice sklopila kreditni aranžman sa Dojče bankom vrijedan 100 mil EUR sa grejs periodom od 12 mjeseci i kamatnom stopom koju čini šestomjesečni euribor uvećan za iznos margine (fiksna kamata) od 5,9 %. Šestomjesečni eurobor juče je iznosio 3,45% i najveći je od decembra 2008. godine.

Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je stabilne izglede Crne Gore, uz zadržavanja ocjene B/B. Ova bonitetna agencija je u martu 2021. snizila kreditni rejting države sa B+ na B.

- Ovo je jedan od paradoksa našeg zaduživanja u dužem periodu jer se država zadužuje skuplje nego li što je prosječno ponderisana kamatna stopa za sve odobrene kredite, a mnogo skuplje od prosječnog ponderisanog zaduženja privrede, što teorijski i praktično ne bi smio biti slučaj, privreda i građanstvo se dugoročno jeftinije zadužuju od države. Da nije tragično bilo bi smiješno. Država bi trebalo da bude najbolji zajmoprimac. Zato se u bankarskoj regulativi izloženosti banaka prema državi ponderiše sa ponderom rizika nula - istakao je Knežević.

Iz Ministarstva finansija, kojim rukovodi ministar Aleksandar Damjanović, su kazali da su uslovi zaduženja i aktuelna kamatna stopa u potpunosti zavisni od međunarodnih dešavanja na finansijskom tržištu i da je kamatna stopa ispregovarana na najnižem nivou koji je banka mogla da ponudi, u skladu sa prilikama na globalnom tržištu i u Crnoj Gori. Poručili su da građani ne treba da podliježu politikantskim izjavama, da nema utemeljenih prijetnji po stabilnost javnih finansija i da država sve obaveze izmiruje odgovorno i uredno.

Damjanovićevi politički oponenti i bivši ministri finansija Raško Konjević i Milojko Spajić za Vijesti su kazali da je ovo najskuplji kredit koji je država do sada uzela i to najbolje govori kamatna stopa koja je juče iznosila 9,3 % i da uz trošak zaduženja od 1,35 % efektivna kamata na ovaj kredit prelazi 10,5%.

Knežević je kazao da smo prije kredita kod Dojče banke imali dugoročno kreditno zaduženje kod jedne od domaćih komercijalnih banaka po stopi od 7,5%.

- Ovakva ekstremno skupa zaduženja nanose veliku dugoročnu štetu ekonomskom sistemu Crne Gore zbog toga što je zaduživanje države, u sistemu u kome centralna banaka ne odobrava kredite, osim pod posebnim uslovima i ne emituje sopstvena zaduženja, kreiranje reperne kamatne stope što uzrokuje niži nivo investicione potrošnje, negativne efekte na investicioni multiplikator, kreditnu multiplikaciju, marginalne poreze i ukupne ekonomske aktivnosti, a posebno na razvoj malog i srednjeg biznisa koji je, po brojnosti, dominantan - objasnio je Knežević.

On je istakao da se država mogla jeftinije zadužiti, te činjenica da se prosječno ponderisano privreda zadužuje kod domaćeg bankarskog sektora znatno jeftinije govori u prilog ovog nedvosmislenog zaključka.

- Zemlje u okruženju sličnog rejtinga koji ima Crna Gora se zadužuju znatno jeftinije. Pojedina preduzeća u Crnoj Gori se zadužuju po stopama između 3-4% godišnje. Ovo je veliki neuspjeh ove Vlade koji se ne može opravdati racionalnom ekonomskom argumentacijom. Ako nijesu znali kako trebali su nekoga angažovati da ih posavjetuje. Nije mi jasno zašto, recimo, nijesu ušli u aranžman sa MMF-om, jer bi MMF zahtijevao upravo ono što trenutno Crnoj Gori treba - racionalizacija u javnoj potrošnji. Od 2010. godine pa naovamo naša javna zaduženja su puna paradoksa. Jedan veliki sam već obrazložio. Drugi paradoks je da smo se mi skuplje zaduživali onda kada smo imali bolji međunarodni rejting nego kad je on bio znatno lošiji. Kad nam je međunarodni dugorčni rejting (Standard & Poor,s) bio BB+ (2008-2010) zaduživali smo se na međunarodnom tržištu emisijom eurskih obveznica po stopama koje su se efektivno približavale 7% - istakao je Knežević.

Sljedeći paradoks, prema njegovoj ocjeni, je da je sa rastom zaduženosti rastao obim državnih depozita kod domaćih banaka, a četvrti paradoks je da sa rastom zaduženosti raste koncentracija duga plasiranog u pojedine projekte.

- Ovo samo pokazuje da mi zaduživanjem gasimo požare budžetske nelikvidnosti i da infrastruktura finansijske stabilnosti i vođenje računa o zaduživanju ne funkcioniše. Prije deset godina sam pisao kolumnu o opasnosti našeg ubrzanog zaduživanja sa osvrtom na relavantne studije, posebno na tada freško izdatu studiju BIS - Banka za međunarodna poravnanja, kao banka centralnih banka, pod naslovom "Budućnost javnog duga - perspektive i implikacije". Većina ozbiljnih studija (Rogoff i Reinhart) ukazuju na to da rast ino zaduženosti da prekoračenje vrijednosti za pokazatelj zaduženosti u odnosu na BDP od 90% (gdje smo mi izgleda sada) dovodi do smanjenja BDP za ne manje od 1% te da povećanje zaduženosti dovodi do značajnog povećanja budžetskog deficita - objasnio je Knežević.

Pošto su makroekonomski indikatori mnogih zemalja potvrdili ove rezultate istraživanja prije 2010. godine znači, navodi Knežević, da nas po osnovu svakog daljeg zaduživanja, koje nije usmjereno u strukturna poboljšanja i razvoj, očekuje određeni pad BDP i rast budžetskog deficita.

- Zaduživanje se često primjenjuje kao lijek od glavobolje, liječi posljedice, ali može da pogorša uzroke. Zaduživati se je lakši put od realizacije fiskalne konsolidacije koja u svojoj osnovi znači poresku reformu usmjerenu na oporezivanje bogatih, jačanje poreske discipline, što opet najviše pogađa bogate i jačanje upravljanja javnim rashodima gdje opet cvjeta korupcija i moćni interesi. Zato zaduživanje donosi opasnost izostanka fiskalne konsolidacije, a to opet znači dugoročno održavanje ili dodatno jačanje budžetskog deficita. Sve se to i kod nas dešavalo u proteklih deset godina iako smo se toliko busali sa finansijskom konsolidacijom koja samo što nije - poručio je Knežević.

Iz Ministarstva finansija su kazali da se radi o projektovanom zaduživanju koje je, shodno realno sagledanim potrebama, odobrio parlament u okviru Zakona o budžetu za 2023. godinu.

- Budući da crnogorska ekonomija ima sezonalni karakter, odnosno da je umnogome zavisna od ljetnje turističke sezone, u ovom dijelu godine iskazana je objektivna potreba za zaduživanjem u nivou od 100 miliona, od zakonom predviđenog limita od 600 miliona. Pripremne aktivnosti i pregovore sa kredibilnim partnerima otpočeli smo u decembru prošle godine, kako bi ugovorena sredstva bila blagovremeno raspoloživa. Pomenuta sredstva namijenjena su za izmirivanje različitih budžetskih potreba i njihova raspodjela biće transparentna - rekli su u Ministarstvu finansija.

Iz Damjanovićevog resora poručili su da smo daleko od idealne pozicije u pregovoranju, kako sa aspekta globalnih dešavanja, tako i jačine domaće ekonomije i bremena prethodnih zaduženja.

- Međutim uslovi zaduženja i aktuelna kamatna stopa u potpunosti su zavisni od međunarodnih dešavanja na finansijskom tržištu. Naglašavamo da se fiksni dio kamate (margina) određuje u skladu sa cijenom izvora finansiranja, političkim rizikom zemlje, njenim rejtingom, ali i u skladu sa kretanjem cijena crnogorskih obveznica na tržištu i očekivanom kamatnom stopom na obveznice. Uzevši u obzir navedeno, kamatna stopa je ispregovarana na najnižem nivou koji je banka mogla da ponudi, u skladu sa prilikama na globalnom tržištu i u Crnoj Gori - kazali su u Ministarstvu finansija.

Porast kamatnih stopa, kako je objašnjeno, ne odražava se samo na kreditne aranžmane, već i na eurobveznice, pa tako imamo primjer Republike Sjeverne Makedonije koja je izdala eurobveznicu vrijednosti od 500 mil EUR na period od četiri godine sa kamatnom stopom od 7,25% godišnje, pri čemu je riječ o zemlji koja ima bolji kreditni rejting od Crne Gore.

- Turska, koja ima isti kreditni rejting kao Crna Gora, juče je izdala euroobveznicu u vrijednosti od 2,5 mlrd EUR na period od šest godina sa kamatnom stopom od čak 9,5%. Ovakvi i niz drugih primjera, govore u prilog tezi da je tzv. skupo zaduživanje prije svega posljedica rasta cijena na finansijskom tržištu i ne tangira samo Crnu Goru, već sve druge zemlje - kazali su u Ministarstvu finansija.

Kamatna stopa aktuelnog kreditnog aranžmana koja je ispod nivoa inflacije, čini se da je, kako su istakli iz ovog resora, izazvala mnogo više medijske pažnje nego neka prethodna značajno veća zaduženja, u ekonomski i politički stabilnijim vremenima, a sa višestruko većim kamatnim stopama u odnosu na tadašnju stopu inflacije.

- Podsjećamo da je 2010. godine izdata euroobveznica vrijedna 200 mil EUR na pet godina sa fiksnom kamatnom stopom od 7,875%, 2011. godine izdata je obveznica na iznos od 180 mil EUR na period od pet godina sa fiksnom kamatnom stopom od 7,25%, 2014. godine je izdata euroobveznica na iznos od 280 mil EUR sa fiksnom kamatnom stopom od 5,375%, dok je 2016. godine izdata obveznica od 300 mil EUR, na period od pet godina sa fiksnom kamatnom stopom od 5,750%. Ovo sve u periodu mnogo veće stabilnosti i što je veoma važno i niže stope inflacije na međunarodnom nivou i u Crnoj Gori - naglasili su iz ovog resora.

Predsjednik SDP-a i bivši ministar finansija Raško Konjević kazao je da kamata na današnji dan iznosi skoro 9,3% uz troškove obrade kredita, te da od obnove nezavisnosti nijednom cijena novca za zaduženje nije bila veća, a posebno što ovaj put pozajmljeni novac idu u tekuću potrošnju što je izrazito loše.

- Visina kamata je direktan odnos kreditora prema Vladi i stanju javnih finansija. Samo za nekoliko mjeseci kamata za državna zaduženja je povećana od 5,5% kod prvog zaduženja kod Universal banke, zatim 6,5%, pa 7,5% i danas 9,3% kolika je trenutna kamata sa tendencijom rasta zbog procjena euribora. Ispada paradoksalno da je jeftinije da se građani zaduže kod komercijalnih banaka, jer je kamatna stopa niža za njihove keš kredite nego što se zadužila država. Dakle, kreditori imaju više povjerenja u građane nego u Vladu. Jasno je da je veliko nepovjerenje u politiku Vlade i stanje javnih finansija dominantno zbog toga što je Vlada pala i izgubila legitimitet i populističkih mjera koje su uslovile "divljanje" rashodne strane bužeta bez pokrića u realnim prihodima - kazao je Konjević.

On tvrdi da je sve moglo navodeći za primjer Makedoniju koja je izdala u februaru 600 mil EUR obveznica po kamati od 6,25% koje dospijevaju za četiri godine.

- Potražnja za makedonskom obveznicom bila je 2,5 puta veća od izdatog iznosa. Sličnu ročnost i kamatu imale su Rumunija, Mađarska i Srbija. Svi su išli na obveznice kao najtransparentniji vid zaduženja, a Crna Gora ide u bilateralne bankarske aranžmane po enormnim kamatnim stopama. Hrvatska je, recimo, izdala tzv. "narodne obveznice" na domaćem tržištu za institucionalne ulagače i građane minimalnog uloga od 500 EUR. Kamata je 3,65% i prikupila je 1,85 mlrd EUR - kazao je Konjević.

On je dodao da je Vlada planirala da se ove godine zaduži još 500 miliona, te da je pogrešnim načinom i dinamikom zaduženja očekivati da će stope novih zaduženja biti više nego dvocifrene.

- To će dovesti javne finansije u dodatno loše stanje kako zbog visine kamate i činjenice da najveći dio zaduženja ide u finansiranje tekućih rashoda zbog otvorenog populizma u vladinim mjerama koji će u budućnosti "debelo" da koštaju građane Crne Gore - poručio je Konjević.

Vijesti su kontaktirale predsjednika SD-a Damira Šehovića, ali on nije odgovorio na poziv.

Predsjednik Pokreta Evropa sad i bivši ministar finansija Milojko Spajić, kazao je da kamatna stopa za ovaj kredit govori da je riječ o najskupljem kreditu u istoriji Crne Gore.

- Na osnovu kamatne stope (9,32% u odnosu prethodna zaduženja najveća) i troškova zaduženja/provizije od 1,35% (u odnosu na recimo obveznice iz 2020. gdje su troškovi bili 0,19%). Kumulativno-efektivna kamata na ovaj kredit prelazi 10,5% - naveo je Spajić.

Spajić tvrdi da je kredit mogao da bude jeftiniji.

- Prvo - budžet je morao da bude uravnotežen i ne bi bilo potrebe i za centom zaduženja u vremenima ekonomske krize kao u dvije godine budžeta naše Vlade - kada smo imali dvije godine zaredom suficit tekućeg budžeta, odnosno razduživali smo se, u odnosu na trenutno stanje deficita tekućeg budžeta gdje se zadužujemo za tekuću potrošnju koja je podignuta sa preko 350 mil EUR bez dodatnih izvora prihoda. Drugo, recimo da i dalje želimo da uzmemo novac iako imamo tekući suficit i nemamo potrebu za zaduživanjem - moglo se izaći iz swap aranžmana u koji smo blagovremeno ušli i uzeti beskamatno oko 50 mil EUR. Da se blagovremeno izašlo kad sam to javno molio da se uradi - net keš bi bio oko 150 mil EUR, a i rizik da euribor i dalje pada bi bio praktično nepostojeći, sada više to nije slučaj - naveo je Spajić, dodajući da baš ako želimo po svaku cijenu da se zadužimo trebali smo da idemo na međunarodno tržišta obveznica koje ispravno mjeri rizike pozajmljivača.

- Ovolika kamata samo je posljedica loše planiranog budžeta za 2023. i nedostatka vizije kada je u pitanju fiskalni okvir za naredni srednjoročni period u kome nije navedena niti jedna reforma, a deficit i javni dug rastu - rekao je Spajić.

Iz Ministarstva finansija saopštili su da trenutni stepen građanskog aktivizma i zainteresovanosti za politike od javnog značaja svakako ohrabruje i govori da imamo demokratiju na djelu.

- Ali, sa druge strane radikalni i nedobronamjerni ton koji dolazi sa pojedinih adresa, negdje nas obavezuje, da sa institucionalnog nivoa pošaljemo apel građanima da ne podlegnu strahu pod pesimističnim prognozama, najvećim dijelom politikantski motivisanim, scenarijima bankrota i kolapsa javnih finansija. Dakle, nema utemeljenih prijetnji po stabilnost javnih finansije, država sve obaveze izmiruje odgovorno i uredno - naglasili su iz Ministarstva finansija.

Verifikacija ispravnosti dosadašnjih odluka Ministarstva finansija prethodnih dana stigla je, kako su naveli, i u formi izvještaja Agencije Standard&Poor’s, kojim je u ekstremno složenim političkim i ekonomskim okolnostima očuvan kreditni rejting države.

- To je takođe odraz percepcije crnogorske ekonomije od strane raspektabilnih finansijskih međunarodnih institucija, ali i odgovornog i transparentnog odnosa MF i Vlade u cjelini prema javnim finansijama. Navedeno daje jednu vrstu ohrabrenja i nagovještaja, da ćemo uz pretpostavku uspostavljanja veće političke i finansijske stabilnosti i smirivanja globalnih potresa, ubuduće pregovarati sa povoljnije pozicije po prihvatljivijim uslovima - poručili su iz Ministarstva finansija.