Biljana Brejtvejt, izvršna direktorica i osnivačica Sustineri Partners: Uvođenje ESG principa je neminovnost, ali i investicija u budućnost

Mislim da je važno reći za početak da su ESG standardi jedan vrlo širok spektar standarda. Mi ih možda malo vještački podvodimo i djelimo pod ta tri stuba jer su isprepleteni ali, ako vam kažem da obuhvataju sve od ugljeničkog otiska i uticaja na klimatske promjene, do zagađivanja pa do radnih prava, inkluzije, rodne ravnopravnosti, do transparentnosti, koruptivnih rizika i kako se sa njima nositi, zaštite podataka klijenata i uvođenja cyber sigurnosnih sistema, onda je to daleko šira slika stanja. Zato, kada govorimo o uvođenju ESG standarda, sve zavisi na šta konkretno mislimo i koliko neka firma ima potrebe i za kojim sve aspektima ovih principa - istakla je u intervjuu za eKapiju, Biljana Brejtvejt, izvršna direktorica i osnivačica Sustineri Partners, regionalne ESG konsultantske kompanije, sa sjedištima u Londonu i Podgorici.

Sa Biljanom smo se sreli, kako se politički često kaže, na marginama nedavno održane konferencije "ESG Implus 2024" u Sarajevu, da bismo približili i dobili neke nove vidike i odgovore na sve popularniju, ali i dalje vrlo nejasnu i konfuznu temu ESG standarda, a čije uvođenje već više nije stvar izbora nego pametnog poslovanja.

- Ključno je da države počnu dosljedno sprovoditi sopstvene zakone, koje već pružaju odličan okvir za primjenu ovih standrda u mnogim oblastima. Na primjer, ilegalna sječa šuma je krivično djelo, dok siva ekonomija treba da bude efikasno detektovana i sankcionisana od strane inspekcijskih organa. Ove pojave su postale uobičajene u regionu, ali predstavljaju značajne prepreke razvoju u svim aspektima. Posljedice su velike, a najviše ih osjećaju sami građani. Nedavne poplave u Bosni i Hercegovini ponovno su otvorile pitanje nekontrolisane sječe šuma, koja doprinosi sve češćim poplavama i pojavi klizišta. Siva ekonomija produbljuje problem stagnacije ekonomskog razvoja zemalja regiona, koji se opet kao teret najviše vraćaju građanima te narušavaju njihova osnovna socijalno-ekonomskih prava - istakla je Brejtvejt.

Dodaje i da kada su mala preduzeća u pitanju, poštovanja nekih od ovih standarda je za njih jako lako, samo pročitajte šta u zakonu piše i to tako radite. Poštujte radna prava, nemojte zagađivati životnu sredinu itd, to su osnovne smjernice.

- Kada je riječ o ‘prljavoj’ energiji koju dobijamo iz sistema, tu kompanije cine sta mogu kroz npr instalaciju solarnih panela, ali u nekoj meri moramo se osloniti I na sam sistem. Obaveza države je da prvo stvori odgovarajući zakonodavni okvir, a zatim da, ako treba uz pomoć međunarodnih partnera koji su prisutni i spremni pružiti podršku, olakša sprovođenje i implementaciju zelene tranzicije. Često čujemo od EU, EBRD-a i IFC-a da nismo uspjeli povući sredstva alocirana za projekte, jer nemamo kapacitete da te projekte dobro pripremimo i uskladimo sa njihovim zahtjevima – podvlači Brejtvejt u razgovoru za eKapiju.

Pored toga, kaže nam, ako klijent nije integrisao agendu, ne razumije je i ne poznaje dovoljno, prvo šta treba sagledati jeste šta je to relevantno za njihovu industriju.

- Različiti sektori imaju specifične potrebe i izazove. Pa tako, ono što je relevantno za na primjer kompaniju u metalskoj industriji neće nužno biti neophodno i relevantno za kompaniju u IT sektoru. Na početku procesa izrade ESG stategije, ključno je najprije procijeniti šta kompanija uspješno primjenjuje i koje dobre prakse su već integrisane u njeno poslovanje. U nekim slučajevima, kompanija može već imati izuzetne prakse koje treba prepoznati i prikazati kroz izvještaj, te ih uključiti u širu strategiju. Međutim, često ovaj proces ukazuje i na polja koje nisu bile predmet pažnje, a koja su ključna za dalji rast i razvoj. Tu dolazimo do izrade strategije koja ne treba samo da obuhvata te neadresirane aspekte, već uzima u obzir širu sliku — uključujući konkurenciju, ambicije u pogledu širenja na nova tržišta, kao i dugoročne planove za održivost. Takođe, treba imati na umu da ovo nije jednokratan proces, budući da se pravila, regulative i poslovni zahtjevi konstantno razvijaju, promjene koje svakako treba da prati i sama ESG strategija.

Dakle, dodaje, mi nismo neko ko će kreirati globalne politike, mi ćemo se u njih uklapati i pratiti.

- Znamo koje su posljedice globalnog zagrijavanja ako do 2100. godine temperatura poraste za tri stepena, 2,5 stepena ili 2 stepena, u kombinaciji s drugim ekološkim faktorima. Moramo globalno raditi na smanjenju emisija, i to će se raditi postepeno. Kada je u pitanju CBAM, okvir je postavljen za 2026. godinu i jasno je šta možemo očekivati. Cijena ugljenika će 2027. već biti veća, a 2028. još veća, i tada će se razmatrati uključivanje drugih industrija. Nemamo mnogo vremena da postignemo kolektivno smanjenje ugljeničnog otiska koje je neophodno za ublažavanje globalnog zagrijavanja i izbjegavanje kritičnih situacija kao recimo ‘tiping pointa’ Amazona. Jer, ako se taj sistem sruši, svi smo u opasnosti – poručuje Brejtvejt.

Ali, jednako je važno upozoriti, nastavlja Brejtvejt, neprihvatanje ESG standarda više nije opcija. Kompanije koje ne uspiju da se prilagode rizikuju da budu ostavljene iza, suočavajući se s reputacionim, regulatornim i finansijskim rizicima. Vrijeme je da prepoznamo ovu priliku, jer će ona oblikovati budućnost našeg poslovanja.

Uz sve to, oni koji su mudriji, koji umiju da prepoznaju da je ovo neminovnost, shvataju i da je to prilika.

- Kompanije više ne mogu posmatrati ispunjavanje ESG standarda kao puko štikliranje kutijica. Umjesto toga, one moraju shvatiti da je to prije svega osnovni prag koji ih uopšte kvalifikuje za tržište, koji ujedno otvara mogućnost da se istaknu u odnosnu na svoju konkurenciju. Kada investitori ocjenjuju više kompanija koje su sve ispunile ESG uslove, postavlja se pitanje: zašto bi se odlučili baš da investiraju u vas? Tu leži dodatna vrijednost ESG pristupa. Naš cilj je da pomognemo klijentima da ne samo zadovolje ove standarde, već da pronađu načine kako da inoviraju i pruže dodatnu vrijednost koja ih izdvaja od konkurencije.

Mala i srednja preduzeća, na primjer, često smatraju da ne mogu izdvojiti velika sredstva za implementaciju ESG strategije. Međutim, njima nije potrebna složena i kompleksna strategija, već prilagođena, efikasna rješenja koja će im omogućiti konkurentnost uz racionalna ulaganja. Za velike kompanije, ESG strategija može izgledati kao trošak, ali zapravo je to investicija u budućnost. Gledajući na to kao ulaganje koje ide ruku pod ruku s profitom, jasno je da dugoročna održivost postaje ključni faktor za uspjeh i rast. Investitori danas sve više traže kompanije koje ne samo da zadovoljavaju osnovne kriterije, već aktivno preduzimaju korake u pravcu inovacija, održivosti i odgovornog poslovanja, što dugoročno donosi finansijsku korist.

Sve češće ćete imati situacije da dođete u banku i trebate neka sredstva, pa vam oni kažu "a nemate to, pa to je još procenat veća kamata, a nemate ni to a onda još malo će biti veća" i dolazite u situaciju da ćete kapital plaćati duplo više.

U perspektivi desiće se da će banke reći nekim klijentima - "vas uopšte više ne možemo da finansiramo", drugima će reći - "vas možemo ako ste napravili tranzicioni plan", neke će u tom pravcu i da pomognu da zadrže klijenta, obezbijediće ekspertizu da se poradi na tom planu. Kada pričamo o zelenim kreditima npr. nema dovoljno onih u privatnom sektoru koji mogu da ispune uslove. Ali, ako država stvori prag, onda će svi morati da krenu, što je svima u interesu, a ako država ne stvori taj prag, onda imate neujednačenost i nemate fer plej – ističe Biljana Brejtvejt.

Kako nam kaže, vrijeme za djelovanje je sada.

- Ne možemo sebi priuštiti da ga gubimo. ESG nije samo zadatak koji treba čekirati; to je način kako gradimo otpornije kompanije koje mogu prebroditi buduće izazove, bilo da su regulatorni, finansijski ili okolišni. Kompanije koje preduzmu hrabre korake danas, biće one koje će napredovati sutra. Moramo se suočiti sa realnošću da se globalni ESG pejzaž brzo mijenja. Ako čekamo, riskiramo da zaostanemo. Ali, ako prigrlimo ovaj trenutak, možemo pretvoriti izazove u prilike, prilike za inovacije, rast i izgradnju održive budućnosti za sve nas – poručuje Brejtvejt.

Brajtvejt je u svom uvodom govoru na konferenciji "ESG Impuls 2024" istakla da s obzirom na regulatorni, investitorski i potrošački pritisak, 2024. godina donosi nekoliko ključnih ESG impulsa, među kojima se posebno izdvajaju oni koji se odnose na aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena i na poštovanje ljudskih prava.

- Jedan od najsnažnijih impulsa je pritisak za stvarne akcije u oblasti klimatskih promjena. Kompanije prelaze sa praznih obećanja na konkretne korake ka postizanju nulte emisije ugljenika. One kompanije koje ne preduzmu ove mjere suočavaju se sa reputacionim i finansijskim rizicima.

Društvena komponenta ESG-a dobija na značaju. Rodna ravnopravnost, raznolikost i inkluzija, kao i pravične radne prakse, postaju ključni faktori za reputaciju kompanija i njihov dugoročni uspjeh. Kompanije koje prepoznaju vrijednost različitosti među zaposlenima i proaktivno promovišu jednakost biće one koje će najviše napredovati – zaključila je Brejtvejt.