Izlazak na berzu još uvijek "bauk" za domaće privrednike - Šta su rizici a šta prilike?

Prije 15-ak godina, kada je kompanija Fratello objavila inicijalnu javnu ponudu (engl. Initial public offering - IPO) akcija, probuđena je nada da će tržište kapitala u Bosni i Hercegovini (BiH) značajnije krenuti uzlaznom putanjom. Međutim, to se nije desilo. Strah od gubljenja kontrole, kratkoročna orijentisanost na razvoj i nedovoljno razvijeno okruženje samo su neki od razloga koji sputavaju društva da izađu na berzu i obezbijede tako dodatni kapital, a time i značajniji razvoj.

S druge strane, na dvije berze u zemlji kotiran je značajan broj akcionarskih društava, nastalih privatizacijom državne svojine plus banke koje su obavezne zakonski da djeluju kao akcionarska društva i da budu na berzi. Svi oni se rijetko odlučuju na emisije akcija s ciljem dokapitalizacije i razvoja. Radije posežu za emisijom dužničkih hartija - korporativnih obveznica - kako bi došli do dodatnih sredstava.

Potvrđuje to i podatak da su lani na Banjalučkoj berzi (BLSE) bile svega dvije emisije akcija, Naše banke Bijeljina (kasnije sa sjedištem u Banjaluci) i Krajina osiguranja Banjaluka.

Pored toga, bilo je i 12 emisija korporativnih obveznica. U najvećem broju (8) emisija riječ je o obveznicama mikrokreditnih društava (MKD), koja na ovaj način uspješno dolaze do neophodnih sredstava za plasiranje mikrokredita. U svega tri slučaja obveznice su emitovala druga društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o) te Naša banka Banjaluka, koja je emitovala ESG obveznice i bila prva finansijska institucija u regiji koja je na ovaj način, na lokalnoj berzi, pokušala da prikupi sredstva.

Ove godine na BLSE, u prvom polugodištu, bila je jedna javna ponuda akcija (Mlinpek Prnjavor) i sedam javnih ponuda obveznica.

Direktor BLSE Milan Božić u izvještaju o radu berze u 2023. godini navodi da je najveći izazov razvoj akcionarstva, bez kojeg nema tržišta kapitala.

- Prošle godine su usvojene izmjene propisa koje daju mogućnost da se dio dobiti raspoređuje radnicima, što bi uz dodatna olakšanja u poreskim propisima moglo podstaći vlasnike preduzeća da uključe radnike u vlasničku strukturu. Praksa u razvijenim zemljama pokazuje da su radnici najvažniji investitori bez kojih ne bi bilo mnogih velikih kompanija - navodi Božić.

Što se tiče Sarajevske berze (SASE), u 2023. godini su bile samo javne emisije entitetskih dužničkih HOV, a na slobodno tržište uvrštene su akcije dva društva, Hidromontaže Sarajevo i Super-Nove Mostar, te obveznice jednog javnog preduzeća Autoceste FBiH.

U prvoj polovini ove godine došlo je do pomaka, pa su među obveznicama i trezorskim zapisima FBiH javno emitovane i obveznice MKD Credo Centar Mostar i obveznice ASA Finace Sarajevo. Na Slobodno tržište uvrštene su i akcije Duhan d.d. Gradačac. Bila je i jedna vanredna aukcija akcija Livnice d.d. Visoko.

Ekonomista Miloš Grujić kaže da bi prije 15 godina, kada je Fratello izašao na berzu, rekao da IPO u BiH pokazuje zrelost i napredak preduzeća.

- Glavni razlozi neizlaska na berzu, nakon Fratella, leže u nedovoljno razvijenom okruženju, kratkoročnoj orijentaciji preduzeća, strahu od gubitka kontrole i nedostatku povjerenja u institucije. Vlasnici preduzeća o IPO-u razmišljaju slično kao maturant koji razmišlja o upisu u gimnaziju. Fokus je potreban ka dugoročnim rezultatima, uz mnogo učenja i napora, a budućnost se doživljava kao još neizvjesnija jer i poslije te odluke treba još mnogo napora, razvoja i učenja - ističe Grujić.

Istovremeno, postoji strah od pritiska investitora da se donose odluke koje mogu ugroziti dugoročne planove.

Branko Kecman, direktor Advantis brokera, podsjeća da je u BiH bilo nekoliko slučajeva da su d.o.o. izlazila na berze, ali da nisu odmah išli s povećanjem kapitala.

Kao primjer navodi Novu banku, koja se razvila u jednu od najvećih zato što je konstantno, tokom više godina, imala emisije akcija i širila broj investitora. Kao što smo naveli, banka se mora osnovati kao akcionarsko društvo i biti listirana na berzi, tako da se ovaj primjer ne može smatrati inicijalnom javnom ponudom (IPO).

Kako da se podstakne IPO

Izlazak na berzu je posljedica stabilnog tržišta i snažnih institucija. Grujić smatra da mjere poput stalnog povećanja finansijske pismenosti, pojednostavljivanja regulatornog okvira i administrativnih procedura i usklađivanja s međunarodnim standardima pomažu da preduzeća lakše izađu na berzu i poboljšavaju poslovni ambijent.

- Dakle, stabilno poslovno okruženje s ozbiljnim investitorima, jasnim zakonima, ažurnim i efikasnim sudovima uz borbu protiv korupcije i zaštitu prava vlasništva su sine qua non za uspješno tržište kapitala. Postojanje investicionih fondova kako privatnih tako i državnih dodatno podstiče izlaske na berzu - poručuje Grujić.

Rizici koje nosi IPO i potencijal radničkog akcionarstva

Izlazak na berzu donosi nove rizike u poslovanju. Najvažniji su pritisak investitora na ostvarivanje kratkoročnih rezultata i mogućnost preuzimanja kompanije.

Osim toga, mogući su i padovi cijena akcija, što može negativno uticati na reputaciju i povjerenje investitora i suvlasnika.

- Ove rizike može smanjiti uključivanje zaposlenih kroz radničko akcionarstvo. Privatizacija kroz radničko akcionarstvo bila je zamišljena kao način da se poveća lojalnost zaposlenih, što bi poboljšalo performanse preduzeća. Plemenita ideja je bila omogućavanje zaposlenima da kupuju akcije po povoljnim uslovima i upravljaju kompanijom. Nažalost, ovaj proces naišao je na probleme zbog lošeg stanja preduzeća, korupcije, naslijeđenih problema, nedostatka finansijske pismenosti i nerazvijenog tržišta kapitala - objašnjava Grujić.

Ipak, pozitivni primjeri iz razvijenih tržišta pokazuju da vlasništvo zaposlenih može povećati produktivnost, lojalnost i inovativnost, a da kompanije s većim učešćem zaposlenika u vlasništvu zaista ostvaruju odlične rezultate. "Dakle, nužno je insistirati na uključivanju zaposlenih u vlasništvo preduzeća - naglašava Grujić.

Kecman se slaže i ističe da bi bilo dobro da se izmijeni regulativa u dijelu podsticanja lakšeg učešća radnika u vlasničkoj strukturi kompanija.

- Kompanija koja može brže rasti i zarađivati pare treba da ima zakonsku mogućnost da radnicima ponudi određen broj akcija, uz uslov da narednih pet godina ostanu u firmi. Radnici bi ostajali, stvarala bi se bolja veza između radnika i poslodavca, jačalo bi se lokalno tržište kapitala - kaže Kecman.

To bi dalje podstaklo interes radnika da više rade i povećaju vrijednost kopanije i da ona u konačnici izađe na berzu, a da radnici zatim prodaju akcije i dodatno zarade.

Da bi kompanije izašle na berzu, moraju da nađu investitore, cilj je da kompanija ima stabilnu strukturu zaposlenih, a kad ima program učešća radnika, onda postoji mala šansa da će oni otići i samim tim se ne radi diskont na procijenjenu vrijednost.

To ima efekat ne samo na berzu, već i na bolji kvalitet kompanija. Sad u propisima je ta mogućnost naznačena, ali ne postoje poreske olakšice, šta više, ako kompanija da povlasticu radniku, na to mora da plati porez i doprinos.

Samo s jednom olakšicom u tom smislu, Kecman kaže da bi se podstakla priča o IPO i učešću radnika u vlasništvu.

Tržište kapitala u nadležnosti je entiteta koji nemaju jasne strategije razvoja ovog tržišta, usljed nedostatka pritiska i zahtjeva učesnika na tržištu da se ova oblast dodatno unaprijedi. Vlade FBiH i RS se na tržište kapitala osvrću u širim strategijama i okvirnim dokumentima.

- Na vladama je da promijene zakone, da naprave čitavu politiku lakšeg i svrsishodnijeg učešća zaposlenih u vlasničkoj strukturi. Izlazak na berzu nećemo očekivati od privrednika iz devedesetih godina, ali s nekim mladim kompanijama i novim generacijama to svakako možemo očekivati, pogotovo u IT sektoru - poručuje Kecman.

Kakvo je stanje po pitanju IPO u regionu i Evropi

Podsjećanja radi, kako je Bloomberg Adrija pisala, na berzama u Adria regionu rijetko viđamo inicijalne javne ponude - IPO. Dok na berzama u Sloveniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji imamo pomake u ovom smislu, u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini to nije slučaj.

Posljednji IPO na Beogradskoj berzi odigrao se prije gotovo šest godina. Tada je Fintel energija sprovela inicijalnu ponudu akcija po cijeni od 500 dinara, ali je potom zabilježeno izuzetno slabo interesovanje investitora, što je rezultiralo rijetkim prometima.

Kako je Bloomberg Adria saznala od izvora upoznatog s procesom, vlasnik hrvatskog maloprodajnog lanca Studenac, poljski investicioni fond Enterprise Investors, odlučio je da svoje akcije istovremeno izlista na Zagrebačkoj i Varšavskoj berzi. I ovih dana investiciona kompanija Bosqar Invest, kako se od juna zove hrvatska grupacija Mplus, koja je i vlasnik grupe Panvita, uspješno je sprovela javnu ponudu akcija kojom je prikupila 49,1 milion evra.

Banjalučka berza a.d. Banja Luka

Sarajevska berza-burza d.d. Sarajevo

Naša banka a.d. Banja Luka

Mlinpek a.d. Prnjavor

ASA FINANCE d.d. Sarajevo

HIDROMONTAŽA d.d. Sarajevo

DUHAN d.d. Gradačac

Advantis Broker a.d. Banja Luka

Livnica d.d. Visoko

SUPER - NOVA d.o.o. Mostar

Fratello trade a.d. Banja Luka

JP Autoceste FBIH d.o.o. Mostar

MKD Credo Centar doo Mostar

KRAJINA OSIGURANJE a.d. Banja Luka

Milan Božić

Miloš Grujić

ESG obveznice

Branko Kecman

inicijalna javna ponuda

IPA

investicioni fondovi

izlazak na berzu

radničko akcionarstvo

tržište kapitala

korporativne obveznice