BiH koristi manje od sedam posto potencijala vjetra, šta koči razvoj?

Prema najnovijem izvještaju međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember, lani su u vjetroelektranama proizvedena 2.304 teravatsata (TWh) električne energije, za 9,8% više nego godinu ranije, čime je njihov udio u ukupnoj svjetkoj proizvodnji tog energenta povećan sa 7,3 na 7,8 %. Obimom proizvodnje od čak 886 TWh ubjedljivo je prednjačila Kina, dok je po 54-postotnom udjelu vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bez premca Danska.

Bosna i Hercegovina, gdje je iskorištavanje energije vjetra još u povojima, daleko je od navedenih brojeva i procenata, budući da pokazatelji Nezavisnog operatora sistema u BiH govore da prošlogodišnjih 357 gigavatsati (GWh) iz vjetroelektrana čine tek dva posto ukupne bosanskohercegovačke proizvodnje električne energije. No, potencijala za napredak itekako ima.

- Uzimajući u obzir tehničke, ekonomske, prostorne i ekološke parametre, realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama se kreće oko 2.000 megavata (MW) i trenutno je iskorišten sa manje od sedam posto.

Ograničavajući faktori

Na pitanje o dominantnim preprekama za veće oslanjanje BiH na električnu energiju iz vjetroelektrana, te u tom kontekstu eventualnim manjkavostima u važećoj zakonskoj regulativi koje otežavaju izgradnju i funkcioniranje te vrste elektroenergetskih objekata, Bajramović potcrtava da su glavni ograničavajući faktori za veću proizvodnju električne energije iz vjetra "problemi povezani sa balansiranjem te uslovima za priključenje novih vjetroelektrana".

- Prepreku masovnoj izgradnji elektroenergetskih objekata predstavlja kapacitiranost elektrodistributivne i elektroprenosne mreže. Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro iskorišteni kapaciteti. Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti.
Dakle, uslov za izgradnju novih proizvodnih objekata je proširenje elektrodistributivne i elektroprenosne mreže. Pošto se radi o značajnim finansijskim sredstvima, pitanje je ko će finansirati to proširenje – javni ili privatni sektor. S druge strane, nemogućnost domaćih investitora da obezbijede finansiranje ovako velikih projekata i nespremnost bankarskog sektora za njihovo finansiranje je ograničavajući faktor prilikom izgradnje vjetroelektrana.

Ne postoji agencija koja treba da izdaje garancije o porijeklu energije, nema aukcija, niti se očekuje u skorije vrijeme formiranje domaće berze električne energije. Značajno se kasni sa donošenjem prostornih i urbanističkih planova te izdavanjem potrebnih dozvola.

Doneseni su dobri zakoni u Parlamentu FBiH, ali, nažalost, nema još svih provedbenih akata", rezmira Bajramović.
Glavni razvojni hendikep su loša prenosna i distributivna mreža

Kada je, pak, riječ o odnosu visine ulaganja i profita, odnosno isplativosti izgradnje vjetroelektrana, posebno u poređenju sa drugim elektroenergetskim objektima, on objašnjava da izgradnja vjetroelektrana zahtijeva ulaganja u zemljište, nabavku i instalaciju generatora, vjetroturbina, priključka na električnu mrežu i operativne troškove, precizirajući pritom da su troškovi izgradnje zbog velike ponude u zadnje vrijeme značajno pali, "tako da su za objekte velike snage (preko 50 MW) cijene vjetroelektrana 1,6 mil KM po MW, solarnih elektrana 1,2 miliona KM/MW, a protočnih hidroelektrana tri miliona KM/MW".

Izgradnja vjetroelektrana u RS još je u pripremnoj fazi

Da postoji značajan neiskorišteni vjetropotencijal slažu se i u Ministarstvu energetike i rudarstva RS, odakle apostrofiraju da on na području manjeg bh. entiteta u ranijem periodu nije bio dovoljno istražen "zbog činjenice da je Republika Srpska imala veliki neiskorišteni hidropotencijal i značajne projekte velike instalisane snage koji su planirani svim strateškim dokumentima".

Dodjela koncesija

- Koncesije su dodijeljene za izgradnju VE Hrgud, opština Berkovići (procijenjena instalisana snaga 60 MW, koncesionar Elektroprivreda RS), VE Grebak, opština Nevesinje (procijenjena instalisana snaga 66 MW, koncesionar privatni investitor VE Grebak) i VE Planik, opština Bileća (procijenjena instalisana snaga 39,6 MW, koncesionar privatni investitor B&B sunce i vjetar). Očekujemo da će u narednoj godini biti izgrađena vjetroelektrana Grebak, za koju se provode i pripremne radnje na terenu, a nadamo se da će druge dvije biti izgrađene u 2026. godini. Pored toga, postupajući po inicijativi više privatnih investitora, provode se konsultacije i sagledava mogućnost izgradnje većeg broja vjetroelektrana na području opština Nevesinje, Berkovići i Kalinovik - napominju iz Ministarstva.Struktura proizvodnje po mjesecima u 2023. godini

Slično kao i Bajramović, u Ministarstvu kao jedan od osnovnih hendikepa u kontekstu intenzivranja izgradnje vjetroelektrana vide troškove balansiranja, odnosno priključivanja na prenosnu mrežu.

Postrojenja veće instalisane snage kao što su vjetroelektrane, kao neupravljivi izvori, moraju snositi trošak balansiranja i obezbjeđenja električne energije iz drugih stabilnih izvora u slučaju kada nemaju vlastitu proizvodnju, a to zahtijeva značajna sredstva.

Ovakva postrojenja moraju se priključiti na elektroprenosnu mrežu, koja nije kapacitirana za prihvat velikog broja postrojenja velike instalisane snage, a koja se uglavnom nalaze na području Hercegovine, gdje je najveći potencijal za izgradnju vjetroelektrana, ali i solarnih elektrana.

Interes za izgradnju solarnih elektrana je mnogo veći, jer je njihova izgradnja mnogo jednostavnija, dok je izgradnja vjetroelektrana mnogo zahtjevnija. Manji je broj proizvođača vjetroturbina, snaga vjetroturbina se konstantno povećava, što utiče na povećanje njihovih gabarita i značajno otežava transport zbog ograničenog broja prevoznika i potrebe rekonstrukcije saobraćajnica", zaključuju iz Ministarstva.

- S obzirom da je najveći broj (i snaga) postrojenja iz obnovljivih izvora energije koncentriran na uskom, pograničnom području, imperativ je ojačati međupovezanost elektroenergetskih sustava BiH i Republike Hrvatske, a s obzirom na očiti pojačan interes za gradnju na ovom području, te uzimajući u obzir relevantne studije koje pokazuju potencijale za proizvodnju električne energije na području Hercegovine i jugozapadne Bosne. Jasno da je za ovakve, strateške investicije, potrebno duže vremensko razdoblje za realizaciju, pa je takve investicijske projekte potrebno sinkronizirati s nizom drugih komplementarnih interventnih mjera u sustavu, s ciljem očuvanja njegove stabilnosti.

U kontekstu sve veće integracije obnovljivih izvora energije, prvenstveno vjetroelektrana, te bolje transparentnosti trgovine električnom energijom, ključno je formiranje burze električne energije. Koliko smo upoznati, trenutno se radi na izradi zakonskog rješenja kojim bi se na razini BiH osnovala lokalna burza električne energije i adresiralo ovo pitanje. Jasno je kako bi se uspostavom burze električne energije smanjili troškovi prekograničnih kapaciteta, omogućilo trgovanje različitim proizvodima/profilima, kao i maksimalna iskoristivost proizvodnih kapaciteta te jasni mehanizmi određivanja cijena - konstatiraju iz Elektroprivrede HZHB.

Nerazvijenost prenosne i distributivne infrastrukture posebno problematiziraju i u Elektroprivredi HZ HB, ilustirajući stanje primjerom 220 kV mreže na području Operativnog područja Mostar, na koju se, kako napominju, priključuje ili je planirano priključenje najvećeg broja novih proizvodnih objekata, a koja je stara više od 50 godina.

Područje zapadne Hercegovine (posebice područje Hercegbosanske županije) praktično uopće nema 220 kV i 400 kV mreže. Dugoročni razvojni planovi, uz prethodnu izmjenu postojećih kriterija planiranja, moraju uvažiti potrebu izgradnje 220 i/ili 400 kV mreže (trafostanica i dalekovoda) na tom području, s konekcijama prema sjeveru BiH i prema Republici Hrvatskoj. Za realizaciju navedenog potrebno je u obzir uzeti potrebna sredstva, izvore finansiranja, te vremenski okvir za realizaciju, koji nije zanemariv s obzirom na procedure prostornog planiranja, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, provođenja javnih nabava i same izgradnje ili rekonstrukcije objekata.

Nadalje, s obzirom na ekspanziju integracije proizvodnje iz obnovljivih izvora energije na distribucijskoj razini, kontinuirano dolazi do smanjenja isporučene električne energije s prijenosne mreže prema distributivnim poduzećima, što svakako utječe na prihode Elektroprijenosa i mogućnosti ulaganja u razvoj prijenosne mreže - ukazuju iz EP HZHB.

Osvrćući se pritom na činjenicu da je kod obnovljivih izvora nužno osigurati rezervnu proizvodnju putem baterijskih sistema ili reverzibilnih (crpnih) hidroelektrana, iz EP HZHB ističu da ta kompanija upravlja jedinim takvim elektroenergetskim objektom u našoj zemlji – CHE Čapljina, "koja bi u budućnosti, upravo zbog pojačane integracije vjetroelektrana, trebala ostvariti svoj puni potencijal te biti ekonomski korektno i tržišno vrednovana", te aktivno razvija projekt CHE Vrilo, "koja bi značajno doprinijela stabilnosti elektroenergetskog sustava BiH, u svjetlu povećane integracije vjetroelektrana".

Premiranje proizvodnje

- Mi konstantno radimo na stvaranju povoljne klime za potencijalne investitore i podižemo svijest o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije. S ciljem većeg korištenja obnovljivih izvora i obezbjeđenja diversifikacije izvora, u naše zakonodavstvo su najvećim dijelom primjenjene direktive o obnovljivim izvorima energije.

Zakonom o obnovljivim izvorima iz 2013. godine bila je definisana mogućnost da vjetroelektrane instalisane snage do 10 MW imaju pravo na podsticaj, ali smo tu mogućnost kasnije ukinuli zbog činjenice da vjetroelektrane imaju veliku proizvodnju i električnu energiju mogu samostalno prodavati na tržištu. Zakonom iz 2022. predvidjeli smo mogućnost da vjetroelektrane instalisane snage do 50 MW, koje takođe električnu energiju moraju prodavati samostalno na tržištu, imaju mogućnost ostvarivanja premije u slučaju kada budu izabrani kao najpovoljniji ponuđači u postupku aukcije.

Ne planirano izmjenu zakonodavstva, s obzirom da su nove šeme podsticaja definisane pomenutim zakonom iz 2022. godine - naglašavaju iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.

- Međutim, značajnu prepreku razvoju ovog projekta predstavljaju odredbe članka 29. Zakona o koncesijama FBiH, kojima je propisano da se ugovor o koncesiji zaključuje na određeno razdoblje, koje ne može biti duže od 30 godina (pri čemu se, ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koje je potreban duži vremenski period, ugovoreni rok može produžiti, ali ne može biti duži od 50 godina) te da se ugovor može obnoviti za razdoblje koje ne može biti duže od polovine prvobitno ugovorenog roka. Iz navedenog proizlazi da je maksimalno trajanje koncesije za određeni proizvodni objekt 45 godina. Ako uzmemo u obzir da razdoblje eksploatacije jedne hidroelektrane višestruko premašuje 45 godina, te da je riječ o vrlo značajnoj investiciji, onemogućavanje investitoru da koristi objekt koji je sam izgradio i dok je on još uvijek funkcionalan, zapravo destimulira investicije u energetski sektor.

Činjenica je da niti jedan investitor neće biti spreman odlučiti se na ovako značajno ulaganje ukoliko mu neće biti zajamčena eksploatacija elektrane koju izgradi tijekom cijelog njezina životnog vijeka. Stoga držimo da bi Zakon, posebice u smislu rokova eksploatacije, trebao uzeti u obzir razlike u tehnologijama, kao i prioritete u izgradnji određenih proizvodnih objekata ili barem omogućiti koncesionaru pravo prvenstva u smislu definiranja novog ugovora o koncesiji s dužim vremenom trajanja - sugeriraju iz EP HZHB.

Unatoč svim pobrojanim barijerama, iz EP HZHB poručuju da je izgradnja novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, uključujući i vjetroelektrane, okosnica poslovne strategije te kompanije.

- Specifičnost našeg proizvodnog portfelja, primarno zasnovanoga na hidroelektranama, ukazuje na potrebu diversifikacije proizvodnih kapaciteta kako bi se smanjila ovisnost o hidrološkim uvjetima. S druge strane, načela energetske tranzicije definirala su našu opredijeljenost na obnovljive izvore energije.

U tom kontekstu, Elektroprivreda HZHB izgradila je i u ožujku 2018. godine pustila u pogon prvu vjetroelektranu u BiH – VE Mesihovina, ukupne instalirane snage 50,6 MW, a trenutno su u poodmakloj fazi razvoja dva velika projekta – fotonaponska elektrana EPHZHB 1, instalirane snage 150 MW i vjetroelektrana Poklečani, instalirane snage 132 MW. Vjetroelektrana Poklečani smještena je na lokalitetu Rakitno u općini Posušje, te su trenutno u tijeku aktivnosti na ishođenju potrebnih dozvola i pripreme za izgradnju. Ovaj projekt, uz projiciranu godišnju proizvodnju električne energije od 436 GWh, donijet će brojne pogodnosti i koristi lokalnoj zajednici te značajno doprinijeti ostvarenju ciljeva energetske tranzicije BiH.

Uz navedena dva projekta, EP HZHB razvija više projekata vjetroelektrana, u različitim razvojnim fazama, pri čemu se, uz VE Poklečani, najviše aktivnosti usmjerava na vjetroelektrane Velika Vlajna/Jastrebinka, Borova glava i Planinica, koje smo nominirali za Indikativni plan razvoja proizvodnje za razdoblje 2025. -2034. godina, a trenutno vršimo ispitivanja potencijala za vjetroelektrane Mokronoge, Srđani, Velja Međa i Crkvine.

Iz navedenog je razvidno da su upravo vjetroelektrane iznimno bitna strateška odrednica našeg budućeg poslovanja -poentiraju iz Elektroprivrede HZHB.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

BH K CIGRE

Zijad Bajramović

vjetroelektrane

potencijal vjetra

gradnja vjetroelektrana

vjetrlektrana Hrgud

vjetroelektrana Grebak

vjetroelektrana Planik

CHE Čapljina

berza električne energije