Proizvođači smanjuju i kvalitet, a ne samo pakovanje

Prema istraživanju hrvatske evroparlamentarke Biljane Borzan, 94,5% hrvatskih građana je primjetilo kako se proizvodi smanjuju dok cijena ostaje ista, a 66% smatra kako je i kvalitet usluga za istu cijenu značajno opao. Kako ističe ona, u vrijeme visoke inflacije, multinacionalne kompanije pokušavaju da ispostave račun građanima, i to na vrlo podmukao način smanjujući ambalažu ili kvalitet proizvoda.

– Prema našem istraživanju, čak 94,5% građana je primjetilo smanjenje gramaže pojedinih prehrambenih ili higijenskih proizvoda, dok su cene ostale iste. Neke države poput Francuske, Belgije ili Mađarske pokušavaju da se bore kroz nacionalne zakone jasnije ukazujući potrošačima na promjene – kaže Biljana Borzan iz Odbora za zaštitu potrošača Evropskog parlamenta.

Potrošačke organizacije ističu na primjer ledeni čaj koji se smanjio sa pakovanja od 1,5 na 1,25 litara, hranu za bebe koja je sa 900 grama smanjena na 830 grama. Pominju i margarin koji je u Nemačkoj proglašen prevarom godine jer je pakovanje smanjeno za čitavih 100 grama.

– Uz šrinkflaciju na tržištu se pojavio i potencijalno opasan noviji fenomen – skimpflacija. Riječ je o smanjenju kvaliteta proizvoda u cilju zadržavanja iste cene. Tako je početkom rata u Ukrajini suncokretovo ulje zamijenjeno manje kvalitetnim palminim jer nije bilo dostupno. Međutim, kada se suncokretovo ulje vratilo na tržište, proizvođači su nastavili da nude jeftiniju varijantu. Jeftiniji sastojci uglavnom podrazumijevaju da su manje zdravi sastojci, pa samim tim takve promene dugoročno mogu imati štetne posljedice na zdravlje ljudi – objašnjava Borzanova.

Potrošački centri širom Evrope su prijavili slabiji kvalitet hrane, ali i odjeće i higijenskih proizvoda.

– Čak 76% naših građana je primjetilo pad kvaliteta prehrambenih ili kozmetičkih proizvoda koje koriste godinama. Takve promene u sastavu često se ni ne navode na pakovanju. Uz to, 66% građana je primjetilo i pad kvaliteta usluga. Tako se, na primjer, za istu cijenu dobije mnogo manje sadržaja u slučaju rezervacija smještaja, ulaznica za događaje ili u restoranu, pa i kod kozmetičara. Govorimo o varanju građana kako bi se teret krize opet prevalio preko njihovih leđa. Obje prakse treba staviti na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi u EU – izjavila je Borzanova.