Nekad simbol ponosa, danas zaborava - Memorijalni kompleks Tjentište na Sutjesci (ne) radi, u ruiniranom hotelu Dženifer Lopez (FOTO)

Ako ovaj kompleks, koji se nalazi na magistralnom putu ka Trebinju, 30 kilometara od Foče, posjetite u vansezoni, velika je šansa da će vas dočekati rešetke na muzeju, zaključana vrata na Spomen kući, a sve to zlokobno, iz prikrajka posmatra nekadašnji biser, a sada devastirani hotel Sutjeska.

Ono što je, ipak, ostalo impozantno je spomenik na vrhu spomen kosturnice u kojoj je sahranjen 3.301 borac sa Sutjeske.

Od 80 autobusa dnevno do praznog parkinga

Bitku na Sutjesci istoričar Predrag J. Marković opisuje kao "predodređenu za ep i legendu", u kojoj su se pomiješali "junaštvo, potpuni preokreti i iznenađenja, spremnost na samožrtvovanje, bratska borba Srba i Hrvata". Toj i takvoj bici, u kojoj je 1943. za mjesec majskih i junskih dana poginulo više od 7.000 partizana, posvećen je Memorijalni kompleks Tjentište koji se nalazi, gdje nego u Dolini heroja.

(Foto: Milutin Labudović)

Nekad nezaobilazno mjesto za sve poštovaoce žrtve partizana i antifašističkog naslijeđa, gdje je bilo i po 80 autobusa dnevno, danas, u vansezoni, posjeti tek pokoji radoznali turista, srećan što bar o parking mjestu ne mora da razmišlja.

Ljepota predjela kojim su šetali Elizabet Tejlor i Ričard Barton snimajući jedan od najskupljih filmova jugoslovenske kinematografije "Sutjeska", prvo je što se primjeti u kompleksu koji pripada Nacionalnom parku Sutjeska. Odmah zatim nastupa nevjerica i pitanje kako je moguće da je ovakav turistički potencijal neiskorišćen.

Nadležni su u više navrata govorili o vraćanju starog sjaja ovom kompleksu i obnavljanju objekata. Nešto je zaista i urađeno, sanirano je klizište ispod centralnog spomenika Bitke na Sutjesci, adaptirana Spomen soba u kojoj su uklesana imena poginulih učesnika bitke, muzej koji je devedesetih devastiran, a eksponati opljačkani, takođe je obnovljen.

Devastirani hotel Sutjeska i obnovljeni muzej (Foto: Milutin Labudović)

Hotel Sutjeska, s druge strane, u kom su nekad odsjedali brojni posjetioci kompleksa, i dalje je devastiran, a putnici koji žele da se upoznaju sa istorijom ovog kraja i odaju počast borcima, poljubiće vrata.

Jer, u vansezoni ne možete posjetiti muzej i Spomen kuću koji, uprkos najavama o ulaganjima u turističke kapacitete, ne rade u zimskim mjesecima. Kako su nam objasnili u obližnjem restoranu, kompleks radi od proleća kada ovaj kraj oživi i posjećuje ga značajniji broj turista.

Spomenik remek djelo

Na sreću, glavni junak cijele priče dostupan je tokom cijele godine. Do monumentalnog spomenika, dijela vajara Miodraga Živkovića, vode 244 stepenika u obliku violine koji podsjeća i na znak beskonačnosti. Sa donje strane spomenika nalazi se spomen-kosturnica u koju su pohranjeni posmrtni ostaci 3.301 borca.

Do spomenika vode 244 stepenika (Foto: Milutin Labudović)

Impresivni spomenik, postavljen 1971. godine, sastoji se od dvije simetrično postavljene kamene gromade visine 19 metara i širine 25 metara, koje simbolizuju krila.

Iz kog god ugla da pogledate, fascinantno je koliko se spomenik uklapa u okruženje, kao da je dio prirode, a ne vještačka tvorevina. Nijedna fotografija ne može da dočara osjećaj dok prolazite između krila, dijelom koji simbolizuje proboj opsade i u kom posmatrate "lica" boraca uklesana u bijeli beton.

Kako je otkrio vajar Miodrag Živković, imao je neograničenu slobodu da radi šta misli da treba. O odgovornosti sa kojom se suočio govori i podatak da je pet godina razmišljao da li je rad dobar i hoće li svakome govoriti ono što on i narodi na ovim prostorima misle.

- "Sutjeska" i nije smrt, ona je život i pobjeda – rekao je umjetnik 1971. godine u intervjuu Plavom vjesniku.

Iza spomenika nalazi se "Plato brigada" na čijim su mermernim pločama upisani nazivi 16 partizanskih brigada, koje su učestvovale u bici na Sutjesci.

Spomen kuća - Imena boraca iza zatvorenih vrata

Nedugo nakon spomenika, 1975. podignuta je Spomen-kuća Bitke na Sutjesci Panorama, koju je projektovao arhitekta Ranko Radović. Objekat koji se takođe uklapa u okolni krajolik čini nekoliko povezanih kula poput piramida ili katuna.

Spomen kuća, spomenik i planina kao jedno (Foto: Milutin Labudović)

Iznad vrata, na tabli piše da je objekat "u ratnom vihoru od 1992. do 1995. godine u potpunosti devastiran: krov, prozori, vrata, sala, kompletna postavka i freske su uništeni! Od 1995. godine zub vremena i nemara uzimao je danak, što je zahtijevalo mnogo napora, novca i volje do obnove".

Kako se objašnjava, "pred ovim grandioznim djelom arhitekte Ranka Radovića, svjedočimo obnovi da bi se sadašnje i buduće generacije podsjećale na borbu za ono najvrijednije – slobodu!"

Ipak, unutrašnjost grandioznog dijela na čijim su zidovima upisana imena boraca koji su život dali za slobodu, a koje je obnovljeno prije nekoliko godina, a freske restaurisane, nažalost nismo vidjeli. Kao ni uklesane stihove Branka Miljkovića "Da li će sloboda umjeti da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj".

U vrijeme naše posjete, sredinom februara, dočekala su nas zatvorena vrata uprkos obavještenju da je radno vrijeme u Spomen kompleksu na Tjentištu svakog dana od 8 do 15 časova.

Muzej čuva automat Vlada Šegrta

Više sreće drugi put – važi i za obližnji muzej, uništen u ratu devedesetih, pa ponovo otvoren 2019. godine. U februaru 2024. godine dočekuju nas rešetke na vratima.

Rešetke čuvaju stotine eksponata među kojima su i oni nađeni detektorom metala posljednjih nekoliko godina na prostoru gdje se bitka odvijala. Jedan od najznačajnijih eksponata je automat Vlada Šegrta, komandanta Desete hercegovačke brigade, koji je on poklonio muzeju.

Tu su i značke, dokumenta, autentične fotografije nastale u toku bitke, zastave, odlikovanja i razne lične stvari boraca. Sve to turisti mogu vidjeti u sezoni koja traje od maja do oktobra, kada muzej posjeti oko 6.000 ljudi.

Slovo po slovo otpadalo sa hotela Sutjeska (Foto: Marija Dedić)

Dženifer Lopez u hotelu Sutjeska

Iza muzeja, nalazi se ruinirani hotel Sutjeska. Sa zgrade nekadašnjeg hotela, napravljenog osamdesetih da ugosti posjetioce spomenika udaljenog nekoliko stotina metara, otpadalo je slovo po slovo. Još se drže četiri slova - Hote.

Devastirano zdanje sada krase grafiti "Granica postoji", "Hej da se Joža vrne alaj bi vam svima jebo majku", uz nacrtanu petokraku. Preživjela je i tabla koja obavještava da je investitor objekta NP "Sutjeska" Tjentište, da je početak radova bio 19.3.1982. a završetak nepunu godinu kasnije 15.3.1983.

Ko se usudi da uđe unutra, zateći će cigle, šut, još grafita, pa i jedan posvećen Dženifer Lopez.

Obožavatelji Dženifer Lopez ostavili trag u hotelu Sutjeska (Foto: Marija Dedić)

Da li će hotel biti renoviran, nije poznato, ali u julu 2022. godine najavljeno je da će ulaganjima Vlade Republike Srpske u turističke kapacitete, turistička ponuda Nacionalnog parka Sutjeska koja je aktivna samo od maja do septembra zbog nedostatka grijanja, biti proširena na svih 12 mjeseci.

Čekaće ih, dok se ne dese najavljena ulaganja, Četvrta proleterska, Deseta hercegovačka, Vrhovni štab, Druga Dalmatinska, Osma banijska, Treća sandžačka, Prva majevička, Treća dalmatinska, Druga proleterska, Šesnaesta banijska, Prva dalmatinska, Sedma banijska, Treća krajiška, Centralna bolnica, Peta crnogorska, Prva proleterska, Sedma krajiška, Šesta istočnobosanska.

I hučaće Sutjeska.

M. Dedić