Gašenje finansijskog požara u RS kamatom na štednju?

Zbog sankcija zvaničnicima RS, obaveze iz budžeta se teško izmiruju. Novca je sve manje, a jedna od posljedica je rast kamate na štednju samo u bankama sa sjedištem u RS, kako bi se vratilo povjerenje u investitore.

Da se nešto ozbiljno dešava u finansijskim tokovim Republike Srpske, ekonomisti upozoravaju u zadnjih nekoliko mjeseci. Posebno nakon uvođenja sankcija zvaničnicima RS i očigledne namjere međunarodnih zvaničnika da kroz finansije urade ono što nisu uspjeli političkim putem: da prisile entitetsku vlast da se aktivno uključi u funkcionisanje državnih institucija. Nakon što je Njemačka povukla nekoliko projekata zbog antidejtonskih poteza iz RS, zvanična Banjaluka se okrenula prijateljima poput Mađarske i Kine od kojih se očekuju investicije i krediti, a time i punjenje budžeta.

Prije nekoliko dana usvojen je rebalans budžeta jer je za ispunjavanje budžetskog okvira za ovu godinu falilo 140 mil KM. Uz to, neke od stavki u budžetu su drastično smanjenje, a ministarka finansija Zora Vidović, na čudan način uvjerava da će sve biti u redu.

- Uspjeli smo u ovoj godini, nije bilo lako. Uspjećemo i u narednim godinama i neće nam biti lako - kaže Vidović, navodeći da tvrdnje da u RS teče med i mlijeko nisu tačne.

Američki ambasador Majkl Marfi je prije nekoliko dana upozorio da Republiku Srpsku čeka još teža finansijska situacija zbog velikih zaduženja. Inače, u zadnjih deset godina RS je samo na ime kamate za spoljni i unutrašnji dug platila milijardu maraka, što je zvanični podatak Ministarstva finansija RS.

- Izvršavamo svoje obaveze uredno i imamo ljude i institucije koje će nam pomoći, ne pomoći nego osigurati određena sredstva koja su nam potrebna - rekla je Vidović.

Da li je bankarski sistem u RS jedan od tih stubova pomoći pitaju se i ekonomisti ali i javnost, koja sa nevjericom posmatra drastičan rast kamatnih stopa na štednju - ali samo u bankama čije je sjedište u Republici Srpskoj. Posljednjih nekoliko mjeseci pažnju javnosti privuklo je intenzivnije oglašavanje banaka koje nude kamatu do čak 4,5 odsto na štednju. Poređenja radi, u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, bez obzira da li imaju ekspoziture u RS, kamatna stopa na štednju se kreće oko jedan odsto, dok su u jednoj rekli da je kamata čak 0,01 odsto.

U jednoj od banka sa sjedištem u RS koja nudi kamatnu stopu do četiri odsto, rekli su da su svi depoziti do 70.000 KM osigurani i da akcija na kredite sa ovom kamatnom stopom traje do kraja ovog mjeseca.

- Jedini uslov je da se prijavite online tako što ispunite lične podatke i ostavite broj telefona i nakon toga će vas neko kontaktirati - poručuju iz jedne od banaka.

Bosna i Hercegovina ima jedinstven bankarski sektor. Ali samo na papiru. Stvarnu nadležnost imaju entitetske agencije za bankarstvo koje vrše kontrolu nad bankarskim sektorom uključujući superviziju banaka, zaštitu klijenata, kao i restrukturiranje banaka. Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava kako to izgleda u praksi.

- Meni se dešavalo da dođem u banku u Sarajevo i dam podatke za uplatu na račun koji je otvoren u filijali u RS. U banci kažu: mi nemamo pristup sistemu svoje vlastite banke koja je u RS. Idite u Istočno Sarajevo - pojašnjava Cenić apsurdnost jedinstvenog bankarskog sistema.

Zbog takvog sistema moguće je da jedna do druge banke koje se nalaze na teritoriji RS, imaju nenormalno različite kamatne stope, recimo 0,01 i 4,5%. Sa jedne strane banke na ovaj način pokušavaju privući što više novca, a sa druge pojavljuju se kao glavni u otkupu obveznica koje emituje RS, kako bi osigurala novac. Problem je što se recimo za razliku od Federacije BiH koja se zadužuje po kamatnoj stopi od 3,5%, RS zadužuje po duplo većoj.

Na aukcijama apsolutno dominiraju komercijalne banke prilikom otkupa obveznica, bez obzira da li se radi o Federaciji ili RS. Sa tom razlikom što banke u RS dobijaju kamatu od preko šest odsto, što im omogućava da daju i ogromne kamate na štednju, jer obezbjeđuju visok profit.

- Obveznice nose 6%, onda se bankama isplati da građanima daju recimo 3,5% pa da na taj način zarade na njihovim parama. Jer ako ima potrebe za parama a neko daje visoku kamatu, zašto ti ne bi ušao u igru - kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Visoka kamata na obveznice znači veći rizik za ulaganje investitora kažu ekonomisti, posebno ako se uzme u obzir i veće zaduženje RS u odnosu na Federaciju BiH, koja je nominalno skoro isto zadužena (oko 3,3 mlrd EUR), ali je broj stanovnika u Federaciji duplo veći. Zbog toga se na ovaj način pokušavaju osigurati sredstva za potencijalne investitore u RS.