NavMenu

Pad u odnosu na prošlu godinu - Obim spoljnotrgovinske razmjene BiH u prvoj polovini 2023. iznosio 22,77 mlrd KM

Izvor: Nezavisne novine Srijeda, 26.07.2023. 09:45
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: style-photography/shutterstock.com)Ilustracija
Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene u BiH u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22,77 mlrd KM, što je za 1,96% manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.

U ovom periodu izvoz iz BiH bio je u vrijednosti od 8,91 mlrd KM, što je za oko 374 mil KM, odnosno 4,03% manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 mlrd KM, što je za samo 81 mil KM, odnosno 0,58%, manje u odnosu na prethodnu godinu.

To znači da je ukupan spoljnotrgovinski deficit BiH iznosio 4,95 mlrd KM što je za 6,23% više u odnosu na isti period 2022. godine.

Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković kazao je da je ovaj pad bio za očekivati, uzimajući u obzir prethodne godine, kada je čitav svijet prvo zadesila pandemija virusa korona, zatim energetska kriza i sukobi u Ukrajini koji su se odrazili na sve zemlje.

- Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta Evropske unije (EU) usljed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini - kazao je Marinković.

Kada je u pitanju uvoz, tu dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata.

- Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu - pojasnio je Marinković.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH u prvom polugodištu 2023. godine, ostali su isti kao i dosad. Prednjači Evropska unija sa 73% izvoza i 66,4% uvoza. Zatim slijede zemlje CEFTA (17,6% izvoz i 15,4% uvoz), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3% izvoza i 18,3% uvoza.

- Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM najveći spoljnotrgovinski partneri BiH su Hrvatska (16% izvoza i 18,08% uvoza), Srbija (12% izvoza i 13,84% uvoza), Njemačka (15,86% izvoza i 8,71% uvoza), Slovenija (8,79% izvoza i 8,37% uvoza) i Italija ( 8,56% izvoza i 7,74% uvoza - kazao je Marinković.

Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH je i dalje Njemačka sa ukupnim izvozom od 1.413.303 KM i to predstavlja povećanje od 4,5% u odnosu na period januar-jun 2022. godine.

- I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje. Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina imamo pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine - naveli su iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Najznačajnije vrijednosti izvoza u ukupnom izvozu ostvareni su u električnoj energiji (671,28 mil KM), izolovana žica (351.945.912 KM), konstrukcije 313 mil KM), sjedala (312 mil KM) i ostali namještaj i dijelovi 237 mil KM.

Po pitanju uvoza, najznačajniji partner BiH je Hrvatska, gdje značajan procenat uvoza predstavljaju nafta i naftni derivati.

- U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757.580.579 KM nafte, ulja i maziva što predstavlja preko 70% od ukupnog uvoza nafte za BiH. Pored ovoga, još dominanto uvozimo kameni ugalj i ostala kruta goriva, elektirčnu energiju, te prehrambene proizvode - istakli su iz STK BiH.

Osim nafte, te drugih goriva, u prvoj polovini ove godine BiH je uvozila i automobile i druga motorna vozila i to u vrijednosti većoj od pola milijarde KM, kao i lijekove čija je vrijednost 347,85 mil KM.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori Slaviša Ćeranić rekao je da obim spoljnotrgovinske razmjene metalske i elektroindustrije u prvom polugodištu iznosio 8,6 mlrd KM, od čega se na izvoz odnosi 3,5 mlrd KM, a na uvoz 5,1 mlrd KM.

On je naveo da drvni sektor, kao i prethodnih godina, ostvaruje suficit, te da je tu pokrivenost uvoza izvozom u šest mjeseci iznosila 232%.

Kao značajan Ćeranić je pomenuo i sektor tekstila, odjeće, kože i obuće, u kojem je izvoz iznosio nešto manje od milijardu KM, što je više za oko 81,7 mil KM u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine, a uvoz 1,224 mlrd KM i veći je za 55,8 mil KM.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.