Dualno obrazovanje kao spas za nedostajuća radna mjesta - Za bolje rezultate potrebno još više angažovanja

Saradnja srednjih škola i privrede kroz proces dualnog obrazovanja, iako još u povoju, pokazala se kao dobra ideja jer su preduzeća u kojima su učenici pohađali praktičnu nastavu na taj način obezbijedila sebi bar dio prijeko potrebnog kadra, što je u uslovima sveopšteg nedostatka radne snage domaćim poslodavcima i te­ kako značajno.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić za Glas kaže da su iskustva u primjeni sistema dualnog obrazovanja različita, ali da je dalo više pozitivnih iskustava.

- Privreda već godinama nastoji da sa resornim ministarstvom i srednjim školama, koje su iskazale interes, formira nova zanimanja koja su neophodna tržištu rada. Više škola je iskazalo interes prema privredi, uvođena su određena zanimanja i mnogo je pozitivnih primjera gdje su učenici dobili zaposlenje u preduzećima gdje su obavljali praksu. Većina djece koja su željela posao su i zaposlena - rekao je Račić i dodao da je problem što za pojedine obrazovne profile za kojima domaća ekonomija vapi đaci nisu iskazali zanimanje.

On smatra da se na procesu dualnog obrazovanja mora raditi još mnogo, da je neophodno daleko više promovisati potrebna zanimanja, kao i to da kompanije koje su iskazale interes budu nosioci praktične nastave za učenike.

- Neophodno je uključiti još veći broj lokalnih zajednica u Srpskoj, škola i preduzeća - kazao je Račić.

I predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić smatra da se mora još mnogo raditi na procesu dualnog obrazovanja.

- Vidljivih pomaka i te kako ima, ali najveći problem jeste nezainteresovanost djece da uče i rade. Imali smo slučajeva da djeca nakon završetka uopšte nisu željela ostati u preduzećima gdje su obavljala praksu jer jednostavno ne žele da rade. Danas kada vlada opšta pomama za radnicima svaki učenik koji je vrijedan i želi da radi dobiće posao - tvrdi Trivić i dodaje da problem nije u poslodavcima.

Direktor prijedorske Mašinske škole Borislav Kojić za Glas objašnjava da preduzeća u kojima učenici obavljaju praksu nemaju formalno-pravnu obavezu da prime u radni odnos đake nakon sticanja diplome.

- Firma Kolektor je svijetli primjer odnosa prema učenicima i školi. U okviru preduzeća opremili su trening centar za praksu učenika, a nabavili su i televizor i laptop kako bi đaci u školi što kvalitetnije realizovali nastavu. Učenicima koji su kod njih obavljali praksu redovno su plaćali naknade po ugovoru o dualnom obrazovanju i svima su uplatili po 70 KM za matursko veče. Po završetku praktične nastave organizovali su i koktel za đake i svima ponudili zaposlenje. Od 15 učenika koji su bili na praksi šestoro je iskazalo interes da radi - tvrdi Kojić i dodaje da je dio đaka iskazao interesovanje za nastavak školovanja, dok dio planira da ode u inostranstvo.

Predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture RS, Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca RS potpisali su u maju 2019. godine sporazum o saradnji u okviru projekta Unapređenje praktične nastave u srednjem stručnom obrazovanju koji je srednjoškolcima omogućio plaćenu praksu i zapošljavanje. Tada je rečeno da je kadar najpotrebniji za metalnu, drvoprerađivačku i tekstilnu industriju koje su nosioci privrednog razvoja Srpske.