Pravosudna saga u vezi sa izgradnjom HE Buk Bijela - Ključna akta kod tužioca

Ustavni sud BiH je, naime, krajem januara razmatrao predmet koji se tiče izgradnje te hidroelektrane, za koju su kamen temeljac položili premijeri Srpske i Srbije još u maju 2021. godine, a dva mjeseca kasnije 24 poslanika, mahom iz reda Bošnjaka u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, uputili su zahtjev sudu za rješavanje spora između BiH i Srpske, tražeći zabranu gradnje jer smatraju da koncesiju može dati samo BiH.

Po nalogu suda tada je formirana Zajednička komisija za koncesije u kojoj se našlo sedam članova i to iz Komisije za koncesije BiH i Republičke komisije za te poslove. Međutim, zbog problema, odnosno odsustvovanja zbog bolesti jednog člana komisije sa teritorije Srpske, a iz reda Bošnjaka, koji je i ranije negodovao zbog rješenja o imenovanju u Zajedničku komisiju za koncesije, nije bilo moguće donijeti odluku jer su prema pravilima o radu za to potrebni glasovi svih članova.

S obzirom na to da je isti epilog ponovljen i nakon što su dobili dodatni rok za donošenje odluke, sudije su početkom ove godine donijele rješenje u kojem su utvrdile da komisija nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH od 16. jula 2021. godine.

To je ponovila u utorak predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić koja je dodala da je predmet Buk Bijela u nadležnosti Komisije za koncesije, ali i da je sa aspekta suda na čijem je čelu taj predmet još otvoren.

- Mi smo dostavili rješenje o neizvršenju Tužilaštvu. Ustavni sud smatra da nije nadležan za rješavanje spora jer je izričito zakonom o koncesijama propisano da je to pitanje u nadležnosti Komisije za koncesije, a koja se ne sastaje - poručila je Galić.

Do zaključenja ovog broja Glasa nije stigao odgovor iz Tužilaštva BiH na pitanje da li su i kakve korake do sada preduzeli na osnovu tog rješenja Ustavnog suda. S druge strane, predsjedavajući Zajedničke komisije Milomir Amović za Glas kaže da nisu razgovarali sa tužiocima, nego su im data dokumenta prije nekih mjesec.

- Radi se o aktima i Ustavnog suda, vlada i komisije. Sve im je dostavljeno - istakao je Amović, koji kaže da zajednička komisija nije još rasformirana, ali i da ne zasjedaju.

Čekaju, dodao je, mjesecima stav Suda BiH po drugoj prijavi jednog od članova koji je i ranije negodovao zbog imenovanja u pomenutu zajedničku komisiju.

- U ovom momentu ne znamo ni da li ćemo nastaviti da radimo. Čekamo stav nadležnih - rekao je Amović, koji ne zna koliko može potrajati sve ovo što je pokrenuto još polovinom 2021. godine.

Jedan od sagovornika Glasa Srpske, upućen u dešavanja, ranije je isticao da uključivanje Tužilaštva ne može da zaustavi radove na terenu, ali i da je suština da je komisija izvršila odluku, odnosno dala mišljenje sudu da prema važećim zakonima o koncesijama u BiH tu nema nikakvog spora, ali da zbog nedostatka kvoruma nije mogla glasati i donijeti takvu odluku.

Imaginarna slika

Stručnjaci su ranije za Glas isticali da je krivac za sve politika jer je stvorena imaginarna slika da se radi o nekom međudržavnom sporazumu u ovom projektu. Riječ je, tvrde upućeni, o klasičnom komercijalnom ugovoru.

- To što je u javnosti predstavljeno da vlade Srpske i Srbije zajednički grade HE, to je politička priča i nema veze sa realnošću. Vlade imaju izjavu da će podržati preduzeća. Moglo se desiti da umjesto preduzeća iz Srbije bude neko iz Njemačke ili Italije - rekao je nedavno jedan sagovornik Glasa.