Vozićemo se u taksiju bez vozača, a hranu će nam dostavljati dronovi - Koje su prednosti i izazovi pametne mobilnosti kojoj idemo u susret?

Do 2023. godine očekuje se da će na putevima biti najmanje 470 miliona električnih vozila, dok predviđanja nekih anketa do 2040. izgledaju ovako: preko 700 miliona putničkih elektro vozila i preko 750 miliona električnih dvotočkaša i trotočkaša, naveo je u svom izlaganju u okviru konferencije Smart Mobility Velimir Strugar, profesor na podgoričkom Mediteran univerzitetu.

Kako je naglasio, promjene se odvijaju brzo i posebno su vidljive u nekoliko poslednjih godina.

- Potražnja za baterijama za električna vozila u 2020. godini bila je veća za 45% u odnosu na 2019. godinu, dok se nadalje trend tražnje udvostručuje pa u 2021. iznosi 90% - pojasnio je krivu rasta Strugar i dodao da je trenutno najdostupnije napajanje elektro vozila litijum jonskim baterijama.

Kako je istakao, s obzirom na to da znamo za probleme koji nastaju pri proizvodnji tih baterija, razmišlja se o njihovoj reciklaži.

- Odlikuje ih visoka energija i snaga, dug životni vijek (8 do 10 godina), modularnost i relativno niske cijene. One bi se takođe mogle koristiti i kao skladište za električnu energiju u mreži, odnosno za skladištenje obnovljive energije. Tehnologija proizvodnje baterija se vremenom poboljšava, što podrazumijeva smanjenje troškova, poboljšanje bezbjednosti, produžavanje dometa vožnje kao i bržeg punjenja baterije - dodao je on.

A gdje su u svemu tome punjači i infrastruktura?

Kako je naglasio Strugar, u ovom trenutku na svijetu procjenjuje se da postoji 1,2 miliona punjača za elektro vozila.

- Ovdje dolazimo do situacije "začaranog kruga", pa tako sa jedne strane nedostatak dovoljnog broja mjesta za punjenje vodi do ograničenog porasta broja električnih automobila, a sa druge strane za povećanje ulaganja u infrastrukturu potreban je veći broj garancija kad je u pitanju porast broja ovih vozila - pojasnio je Strugar.

Prema riječima Nemanje Malaševića iz kompanije Kinto Join najjednostavniji vid zelenog prevoza je javni prevoz.

- Na taj način se najveći broj ljudi preveze na primjer od kuće do posla, ali ovakav vid prevoza nije popularan najviše zbog manjka komfora. Ljudi ne vole da se voze u gužvi, žele svoj prostor koji imaju u automobilu. Mi koristimo podatke sa raznih uređaja, mobilnih telefona i onda iz tih podataka razvijamo najoptimalniji način kako se prebaciti sa jedne lokacije na drugu - pojasnio je Malašević.

Kao ilustrativan primjer naveo je eksperiment u Portugalu iz 2022. godine gdje su škole i klubovi organizovali prevoz djece šatl sistemima.

- Na ovaj način zabilježena je ušteda u emisiji oko 40 tona CO2. Danas se već radi na sistemima gdje je mobilni telefon povezan sa automobilom i sam sistem je u mogućnosti da, koristećiu podatke, optimizuje kako se krećete - ističe on.

- Došli smo na ideju da pokrenemo nove master programe kako bismo obezbijedili usko specijalizovan kadar koji će raditi u Srbiji, a svjedoci smo da je došlo nekoliko investitora iz oblasti autoindustrije. Oni su zadovoljni našim inženjerima, a pošto u toj oblasti još nije izvršena podela, naša šansa mogla bi biti u proizvodnji akumulatora - istakla je u svom izlaganju Aleksandra Tomić iz Inovacionog centra Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Prema riječima Davida Miltenovića iz kompanije eMobil kada kupite električni automobil prvi problem je punjenje.

- Ljudi često ne znaju gdje mogu da pune svoj električni automobil, kako se plaća, koliko traje punjenje. Naša aplikacije pomaže vozačima oko ovih nedoumica. Radi se i na tome da se pojačaju elektro punjači kako bi ljudi koji su u tranzitu mogli da ih pune u Srbiji - objašnjava on.

Dodaje da trenutno postavljaju holandske punjače, ali da je cilj da punjača bude više, da se pojednostavi sam proces punjenja i kao i da ne traje dugo.

Budućnost bi mogla da izgleda ovako: hranu će nam dostavljati dronovi, a elektro taksi vozila biće autonomna i bez vozača. Ovo takođe zahtijeva i uvođenje određenih regulativa.

- Trenutno radimo na problemima poboljšanja performansi pametnih automobila. Na primjer Tesla automobil ima kameru, koja ukoliko se zamagli ne zna kuda treba da ide. Zatim nekad, dok ste u vožnji, kompjuteru nije jasno da li je pored vas kamion ili autobus. Teško je napraviti sistem koji je svjestan svoje okoline, ali svakako se radi na poboljšavanju opcija ovih vozila. Kad je u pitanju dostava dronovima imamo situaciju, da li ćete prihvatiti da vam veliki broj dronova leti iznad glave - pojašnjava Miloš Petrašinović sa Mašinskog fakulteta.

Dodaje da su to izazovi sa kojima ćemo se susretati u narednim godinama, kad ovakve stvari sve više postanu naša realnost.

Šta želi vozač električnog automobila?

U godinama koje su pred nama proizvođači automobila će razmišljati kako proizvesti što inteligentije i efikasnije vozilo, ali energija će i dalje predstavljati jedan od većih izazova.

- Snažna je veza između razvoja elektro automobila i pametne energetske mreže. Smart grid počinje sa pametnim mjerenjem električne energije i na takvu mrežu može da se osloni sistem pametnih punionica na koje se dalje kači pametni automobil - objašnjava Strugar i dodaje da svaki vozač elektro automobila želi da se oslobodi straha da će ostati bez baterije.

Kako je dalje naveo, svaki vozač pametnog automobila želi da podesi krajnju destinaciju i da mu vozilo javi koliko punjača ima na toj ili u blizini destinacije na koju se zapustio.

- Na taj način vozač može da odluči gdje da puni svoje vozilo, gde da pauzira. Danas imamo situaciju da dođete da punite auto u romingu, a onda su naplata i cijena drugačije. Ista je stvar kao u mobilnoj telefoniji. U Crnoj Gori postoji 500 elektro automobila i za njih nije problem sagraditi punionice, ali vozači ne znaju gdje mogu da ih pune i gdje mogu da se upute. Infrastruktura predstavlja veliki izazov, a ona ne može da se riješi bez države - zaključio je Strugar.