TMD-AGS iz Gradačca planira proizvodnju kamene vune u Šamcu - Kapacitet pogona 41.500 tona godišnje

- Investitor će izvršiti rekonstrukciju postojećeg objekta i prilagoditi planiranoj namjeni. Površina proizvodnog objekta je 13.662 m2 - dodaje se.

Kao sirovina za proizvodnju kamene vune koristiće se prirodni i umjetni silikatni materijal. Od prirodnih materijala upotrebljava se diabaz, dolomit i boksit, a u manjoj mjeri bazalt odnosno amfibolit, dok se od umjetnih materijala koristi tzv. briketi koji se dobijaju preradom "nusproizvoda" iz vlastitog tehnološkog procesa uz dodatak cementa.

- Pod "nusproizvodima" se podrazumijevaju vlakna kamene vune koja u toku tehnološkog procesa nastaju zbog stepena iskorištenja centrifuge, odnosno vlakana koja nisu na osnovu njihovih pokazatelja, preoblikovana u proizvod koji zadovoljava zahtjevne norme za dotični toplotno-izolacioni materijal - stoji u dokumentu.

Skladištenje sirovina provodi se na otvorenoj i/ili zatvorenoj deponiji, a odatle se sirovine transportuju u silose. Iz silosa preko transportne trake obavlja se punjenje peći, koristiće se tzv. koksna kupolna peć, tj. peć u kojoj se za proces taljenja sirovina kao energent koristi koks. Potrebne količine koksa nabavljaće se u Mađarskoj i Češkoj.

- Kako bi se zadovoljili svi propisi u pogledu emisije iz kupole peći predviđena je instalacija postrojenja za spalivanje dimnih gasova, kako bi zadovoljavale uslove zakonom definisane maksimano dozvoljene vrijednosti.

Kapacitet pogona za proizvodnju kamene vune je 41.500 tona godišnje.

Proizvodna hala ima 2.400 m2 i u njoj će se nalaziti komora za taloženje, sušiona komora, pile za razrez i postrojenja za pakovanje. Skladište gotovih proizvoda je površine oko 3.600 m2 i visine 6 m, dok skladište sirovina ima 2.000 m2.

Investitor je pri izboru lokacije vodio računa o maksimalnom iskorištenju kapaciteta s obzirom na atraktivnost područja, blizinu saobraćajnice i postojanje infrastrukture.

- Lokacija se nalazi u industrijskoj zoni-istočno, na izlazu prema Brčkom, na magistralnom putu Banjaluka-Bijeljina. Blizina magistralnog puta M-17 je 400 m. Udaljenost željezničke pruge Šamac-Sarajevo je 50 m. Lokacija ima i svoj industrijski kolosjek. Udaljenost od graničnog prelaza sa Hrvatskom/EU i Luke Šamac je 2,2 km, a od budućeg Koridora 5C 21 km. Vlastiti industrijski kolosjek povezan je sa prugom Šamac-Sarajevo - navodi se.

Kompanija TMD-AGS podnIjela je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za ovaj pogon. Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahtjeva na internet stranici ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Nosilac izrade Prethodne procjene uticaja na životnu sredinu je Institut za zaštitu i ekologiju RS.