Ambulantni zahvati prva karika u razvoju medicinskog turizma - BiH ima i do četiri puta jeftinije usluge u odnosu na EU

Medicinski turizam je grana turizma koja se najviše razvija u cijelom svijetu. Procjenjuje se da svjetsko tržište medicinskog turizma danas vrijedi 60 mlrd USD, a da će u naredne dvije godine vrijediti 100 mlrd USD.

Pojedine zemlje, kao što su Tajland i Malezija, imaju preko 80% budžetskih prihoda u medicini upravo od ovog turizma. Liječenje bogatih stranaca po povoljnim cijenama u manje razvijenim zemljama mnogi prepoznaju kao novi vid zarade.

Usluge medicinskog turizma u BiH sve više koriste građani razvijenih evropskih zemalja, najprije jer im je BiH blizu, a cijene su povoljne.

Kako za eKapiju kaže direktor banjalučke Klinike Svjetlost i specijalista oftalmologije Bojan Kozomara imamo i "staru školu" u medicini koja je i danas veoma zastupljena, posebno u privatnom sektoru, kao i veliku i razgranatu dijasporu koju nedovoljno koristimo za razvijanje projekata medicinskog turizma.

- Ono što bismo za početak maksimalno trebali razvijati kada je u pitanju medicinski turizam jeste tzv. ambulantna medicina. Zapravo se radi o svim hirurškim granama medicine kod kojih se zahvati rade ambulantno, bez potrebe za dugotrajnim ostankom u bolnici i dužim oporavkom. Tu prije svega mislim na stomatologiju, oftalmologiju, estetsku hirurgiju, dermatologiju, ali i neke internističke grane kao što su interventna kardiologija, dijabetologija... Poseban segment bi činio i banjski turizam koji jednim dijelom može da bude i medicinski – ističe Kozomara.

Minet Musić iz Balkan Medical Travel-a smatra da je potreban strateški nacionalni plan razvoja medicinskog turizma, kao i klasterizacija svih privatnih i javnih ustanova u sektoru kako bismo mogli ponuditi zajedničke pakete usluga ka svjetskom tržištu.

- Svakako BiH, kao i regija, ima velike potencijale u području fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i u dentalnom turizmu i plastičnoj hirurgiji. Naša zemlja bogata je izvorima zdravih i mineralnih voda, i u ovom segmentu već imamo male pomake jer određena klijentela dolazi na rehabilitaciju u naše terme kao što su Ilidža, Fojnica, Olovo... Međutim, postoje mnogi potencijali koji nisu iskorišteni kao sto su Guber izvori u Srebrenici i mnogi drugi koji čekaju prepoznavanje potencijala domaćih organa vlasti, pa zatim i domaćih i stranih investitora. Ovaj sektor bi tek trebalo da zaživi i on može napraviti veliki doprinos našoj cjelokpunoj ekonomiji – kaže Musić.

Navodi primjer Slovenije koja je napravila dobar biznis izgradivši više od 300 termi, čime je postala jedna od najpopularnijih destinacija za banjski turizam u Evropi.

Kvalitetna usluga i povoljne cijene

Naši sagovornici smatraju da je kvalitetna usluga, kao i dosta povoljnija cijena istih, ono što privlači medicinske turiste. Na primjer, za jedan dan fizikalne rehabilitacije u fojničkom Reumalu potrebno je 76 KM. U ovu cijenu uključeni su smještaj, pun pansion, pregled ljekara, kao i četiri dnevne terapije.

- U Hrvatskoj za te pare imate samo noćenje sa doručkom. To je razlog što smo mi tako brzo otvorili tržište Slovenije i Hrvatske. Samo iz Slovenije, koja je destinacija ove oblasti turizma, dolazi na stotine ljudi, a da ne govorim o potencijalima za goste iz drugih EU zemalja. Većina ih spoji ugodno s korisnim. Obiđu BiH, posjete stomatologa ili urade neku od dijagnostičkih procedura – napominje Musić.

U Klinici Svjetlost najtraženija je laserska korekcija dioptrije. Najniža cijena ove intervencije u Austriji je 1.350 EUR po oku.

- U našoj klinici, sa potpuno istom tehnologijom i ogromnim iskustvom hirurga, cijena ove operacije je 1.000 EUR za oba oka. Mislim da je razlika više nego očigledna – naglašava direktor Svjetlosti.

U Kliniku S-tetik iz Banjaluke najviše dolaze ljudi iz dijaspore i iz susjednih država, kao što su Hrvatska i Slovenija. Vlasnik klinike, hirurg Darko Jović, ističe da su najčešće operacije grudi i nosa, kao i zahvati na licu.

- Operacija "klempavih" ušiju kod nas je 450 EUR, dok je u Austriji oko 2.000. Slična situacija je i sa ostalim uslugama, povoljniji smo i do četiri puta za evropske zemlje, dok smo u odnosu na Hrvatsku jeftiniji za oko 50% - ističe Jović.

Promocija medicinskog turizma

U susjednoj Srbiji, Ministarstvo zdravlja je nedavno raspisalo konkurs kojim pozivaju zubare, plastične i rekonstruktivne hirurge da se uključe u promociji zdravstvenog turizma. Međutim, BiH još uvijek nije preduzimala slične aktivnosti, a naši sagovornici naglašavaju da je slaba saradnja države i privatnih klinika.

Doktor Bojan Kozomara iz Klinike Svjetlost kaže da su prije četiri godine započeli vlastitu promociju jer su shvatili da država nema namjeru da se ozbiljnije pozabavi promocijom medicinskog turizma.

- Posjećivali smo sajmove medicinskog turizma, promovisali putem interneta, ali i kontaktirali direktno specijalizovane agencije za medicinski turizam i predlagali zajedničku saradnju.

Iz Klinike S-tetik kažu da se najviše promovišu preko interneta i društvenih mreža.

- Na drugom mjestu su određeni časopisi koje čita naša ciljna grupa, odnosno budući pacijenti – kaže vlasnik klinike Darko Jović.

Minet Musić iz Balkan Medical Travel-a kaže da je bilo nekoliko pokušaja promocije medicinskog turizma, ali ne kroz viziju i trud ministarstava, nego kroz projekate i finansije Evropske unije, što nije dalo značajne rezultate.

U Ministarstvu trgovine i turizma RS kažu da s obzirom na to da je razvoj medicinskog turizma tek u povoju, još se ne mogu pohvaliti institucionalnom saradnjom sa privatnim klinikama.

- Važno je da postoji zainteresovanost na svim stranama, tako da će se u Planu rada Ministarstva trgovine i turizma za 2017. naći i uspostavljanje Radne grupe za razvoj medicinskog turizma. Članovi ove grupe biće predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva turizma, Turističke organizacije RS, kao i predstavnici privatnih klinika – ističu iz Ministarstva turizma RS.

Turska kao primjer

Početkom ’90-tih godina prošlog vijeka Turska je započela veliki projekat medicinskog turizma. Imali su konkretan državni plan i iskoristili su maksimalno svoju veliku razgranatu dijasporu po Evropi. Danas se smatra da svaki dan na istanbulski aerodrom sleti pet aviona čiji putnici dolaze u ovaj grad isključivo zbog medicinskog turizma.

Osim toga, Turska vlada svim privatnim bolnicama nudi subvencije za otvaranje predstavništava u drugim zemljama, kao i za konferencije i reklamiranje. Takođe, medicinski turisti koji dolaze u Tursku dobijaju 50% popusta za avionske karte. Iz toga se može zaključiti da je saradnja državnog i privatnog sektora neophodna kako bi razvoj ove grane turizma bio značajniji.

Slobodana Šubara