Ekolozi protiv izgradnje MHE "Medna" na Sani

Koalicija za zaštitu Sane, povodom Svjetskog dana voda, organizuje javni protest protiv izgradnje male hidroelektrane (MHE) "Medna" na rijeci Sani u Ribniku.

Mirno okupljanje je najavljeno na mjestu izgradnje MHE "Medna" u Donjim Vrbljanima (općina Ribnik), 22. marta 2015. godine u 13 sati, najavljeno je juče iz ove nevladine organizacije.

U saopćenju podsjećaju da investitor "LSB Elektrane" iz Banje Luke, pod okriljem "Interenergo" iz Ljubljane vlasništva "KI-Kelag international GmbH (Austrija), pokušava da izgradi malu hidroelektranu "Medna" na samim izvorima rijeke Sane.

- Izgradnja je počela uprkos činjenici da je Prostornim planom Republike Srpske predviđeno da gornji tok rijeke Sane bude proglašen parkom prirode, a izvori Sane da budu pod strogim režimom zaštite zbog prirodnih i ambijentalnih vrijednosti - stoji u saopćenju.

Vlada RS je, podsjećaju, usvojila i Uredbu o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, kojom je Sana svrstana u prvu kategoriju u RS.

- Korist koju će eventualno ostvariti Republika Srpska ukoliko se izgradi MHE "Medna" na rijeci Sani, nije ni približna šteti koja će se prouzrokovati. Prema Odluci o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora ili efikasnoj kongeneraciji, tržišna cijena u garantovanoj otkupnoj cijeni čini 62%, a premija čini 38%. Koncesionar plaća Republici Srpskoj koncesionu naknadu 7%, a Republika Srpska plaća investitoru, samo kroz subvenciju, 5,5 puta više nego što je koncesiona naknada. To znači da za petnaest godina, koliko se investitoru garantuje subvencija, koncesionar plaća Republici Srpskoj oko 3.000.000 KM, a od Republike Srpske, odnosno njenih građana, po osnovu subvencije (razlike garantovane i tržišne cijene) će dobiti oko 15.500.000 KM. Pored toga što će uništiti rijeku Sanu, na njenom najčistijem dijelu, investitoru ćemo morati platiti 12.500.000 KM - navodi se u saopćenju Koalicije za Sanu.

Javni interes, ako bi se, kako dodaju, tako mogao nazvati ovaj poduhvat, je mnogo više od dodjeljivanja prirodnih bogatstava i popunjavanja budžetskih praznina, a to svakako ne bi trebalo biti uništavanjem jedinstvenog prirodnog blaga koji bi kroz neke druge strane privrede, kao što je turizam, mogao donijeti mnogo više i uz profit očuvati prirodno naslijeđe naše zemlje.